S obzirom da je prema zadnjim, proljetnim procjenama Europske komisije u ovoj godini za Hrvatsku predviđen rast od 2,6%, isti kao i u prošloj godini, u prvom kvartalu je prema prvim procjenama DZS-a ostvarena osjetno veća stopa rasta od očekivane. Točnije, rast od 3,9% je bio znatno dinamičniji nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu, te ujedno dinamičniji nego u svim kvartalima prošle godine. Za ovu godinu predviđalo se daljnje usporavanje rasta izvoza roba i usluga temeljeno na usporavanju rasta globalne potražnje, te nastavak oporavka domaće potražnje pretežno temeljen na daljnjem rastu osobne potrošnje i investicija. S obzirom na takva očekivanja, prvi kvartal je najviše obilježen relativno dinamičnim rastom robnog izvoza, osjetno dinamičnijim nego u prošloj godini, ali i neočekivano visokim  rastom domaće potražnje.

Premda je rast Europske unije kao najvećeg tržišta za robe i usluge uz Hrvatske u prvom kvartalu usporen s 2,3% u 2018. na 1,5% u ovoj godini, to se nije odrazilo na vrijednost izvoza prema tom tržištu promatrano na godišnjoj razini. Pored toga, zabilježen je i dinamičan rast robnog izvoza prema trećim tržištima, poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili pojedinačno prema Japanu ili SAD što je dovelo do navedenog povećanja izvoza. S druge strane, kretanje domaće potražnje našlo se pod utjecajem nastavka realnog rasta neto plaća, pozitivnih trendova u kretanju zaposlenosti, smanjivanja PDV-a na pojedine proizvode, boljeg korištenja EU fondova, te znatnog povećanja kreditne aktivnosti poslovnih banaka, posebno prema stanovništvu. U konačnici je najveći utjecaj na rasta BDP-a na godišnjoj razini imao rast osobne potrošnje, kategorije koja ima najveći udio u strukturi BDP-a, a tek nešto manji utjecaj imao je rast investicija u fiksni kapital, čija je stopa rasta od 11,5%, obilato potpomognuta korištenjem EU fondova, bila daleko najveća u posljednjih preko 10 godina (odnosno od drugog kvartala 2008. godine). Svoj doprinos dao je i izvoz roba i usluga, ali pod utjecajem robnog izvoza dok je dinamika rasta izvoza usluga smanjena (pod znatnim utjecajem turističkih ostvarenja, odnosno znatno kasnijeg Uskrsa nego u prošloj godini).

Sve to omogućilo je i pozitivne trendove u kretanju proizvodnje roba i usluga pri čemu su najveće stope rasta od 11,6% i 5,1% ostvarene u građevinarstvu te skupini djelatnosti koja objedinjuje trgovinu, prijevoz, skladištenje i ugostiteljstvo. Znatan doprinos ubrzavanju dinamike rasta BDP-a dala je i industrija s obzirom da ta djelatnost čini oko 20% BDP-a, a njezin je rast ubrzan s 0,8% u prvom kvartalu prošle godine na 1,8%.