Provedivost propisa i promjena navika ključni su za učinkovit sustav gospodarenja komunalnim otpadom

Komunalna poduzeća imaju ključnu ulogu u ostvarivanju nacionalnih ciljeva gospodarenja otpadom, od povećanja stopa odvojenog prikupljanja do smanjenja stope odlaganja. Za uspjeh su, uz zalaganje davatelja javne usluge, potrebni provedivi propisi te pravedan i održiv model financiranja. Dodatne izazove donose specifičnosti otočnih sredina, sezonske oscilacije u količinama otpada te potreba za promjenom navika građana. Upravo su te teme bile u središtu sjednice Grupacije održavanja čistoće i gospodarenja komunalnim otpadom Hrvatske gospodarske komore, održane 22. listopada u Bolu na Braču.

Sjednica je okupila stotinjak predstavnika komunalnih poduzeća, davatelja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada i drugih članica HGK te predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Bila je to prilika za otvorenu raspravu o zakonodavnim promjenama, financiranju sustava i konkretnim problemima s kojima se sektor suočava u svakodnevnom poslovanju.

"Naša je zadaća pridonijeti tome da se odluke donose uz što bolje razumijevanje stanja na terenu”, istaknula je poslovna tajnica Grupacije Anamarija Damjanović, naglasivši važnost kontinuiranog dijaloga gospodarstva i nadležnih institucija. Dodala je kako HGK prikuplja prijedloge i iskustva svojih članica te ih prenosi donositeljima odluka kako bi buduća zakonska i provedbena rješenja bila usklađena s ciljevima gospodarenja otpadom, ali i provediva u praksi.

Anamarija Damjanović, poslovna tajnica Grupacije održavanja čistoće i gospodarenja komunalnim otpadom HGK; Izvor:HGK

Zakonodavne promjene i stroži nadzor gospodarenja otpadom

Jedna od središnjih tema sjednice bile su najavljene izmjene Zakona o gospodarenju otpadom, koje je predstavio Mario Roboz, voditelj Službe za dozvole, prekogranični promet otpadom i informatiku Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Prijedlog zakonskih izmjena trenutačno je u postupku donošenja, a predstoji njegovo drugo čitanje u Hrvatskome saboru. Iako konačan sadržaj još nije utvrđen, predložene promjene jasno upućuju na jačanje nadzora i suzbijanje nezakonitog postupanja s otpadom. Poseban naglasak stavljen je na bolju sljedivost tokova otpada, učinkovitiji sustav kontrole te mogućnost ranog prepoznavanja nepravilnosti putem sustava e-ONTO.

Predviđeno je i pooštravanje prekršajnih odredbi, uz razlikovanje prekršaja prema težini povrede i količinama otpada te uvođenje novih prekršaja radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.

Izmjene bi trebale omogućiti i učinkovitije saniranje posljedica nezakonitog postupanja s otpadom. Pritom se predviđa važnija uloga jedinica lokalne samouprave u uklanjanju nezakonito odbačenog otpada kada počinitelj nije poznat, uz proširenje mogućnosti naknadne naplate troškova od odgovornih onečišćivača.

Novi model financiranja prikupljanja reciklabilnog otpada

Velik interes sudionika izazvalo je predstavljanje nove Odluke o financiranju usluga prikupljanja i preuzimanja reciklabilnog komunalnog otpada, koju je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost donio 3. rujna 2026. godine.

Predstavnici Fonda pojasnili su odredbe Odluke i pripadajuće Upute o sadržaju izvješća i rokovima dostave podataka. Novim se modelom uređuje isplata naknada davateljima javne usluge za prikupljanje, prijevoz i obradu reciklabilnog komunalnog otpada, u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom.

Nova Odluka zamjenjuje onu iz 2024. godine, čija provedba nije zaživjela zbog niza pravnih, operativnih i logističkih izazova.

Njezinu donošenju prethodili su razgovori Fonda i Grupacije HGK, tijekom kojih je Grupacija predložila drukčiji model financiranja, temeljen na uspostavi ugovornog odnosa između Fonda i sortirnica. Prema stajalištu Grupacije, takav bi pristup omogućio veću transparentnost financiranja, jasniju podjelu odgovornosti i dodatno potaknuo kvalitetnije sortiranje otpada, a time i povećanje stopa recikliranja. Međutim, za njegovu provedbu potrebna je izmjena Pravilnika o ambalaži, koja se očekuje.

U raspravi su otvorena brojna praktična pitanja, od pokrivanja troškova prikupljanja otpada koji nije ambalaža i raspoloživih kapaciteta obrađivača do rokova isplate naknada. Upravo su takva pitanja pokazala koliko je za uspješnu provedbu novih propisa važno uvažiti iskustva komunalnih poduzeća.

Otočne sredine traže rješenja prilagođena svojim potrebama

Posebnu pozornost privukla je problematika gospodarenja otpadom na dalmatinskim otocima, gdje turizam, sezonalnost i ograničene logističke mogućnosti dodatno otežavaju organizaciju sustava. O tim je izazovima govorila Tihana Glavurtić, direktorica komunalnog društva Basilija sa Šolte i pokretačica Inicijative za dalmatinske otoke, usmjerene na unaprjeđenje gospodarenja otpadom u otočnim zajednicama.

Tihana Glavurtić, direktorica komunalnog društva Basilija sa Šolte ; Izvor: HGK

Upozorila je kako su otočne sredine često nedovoljno zastupljene u planiranju sustava gospodarenja otpadom, dok postojeće strategije ne prate uvijek njihove stvarne potrebe. Poseban izazov predstavlja izražena sezonalnost, zbog koje se količine otpada tijekom turističke sezone znatno povećavaju.

Istaknula je i kako otvaranje centara za gospodarenje otpadom otočnim zajednicama neće nužno donijeti očekivano rasterećenje, nego bi moglo stvoriti dodatne logističke poteškoće. Na primjerima dobre prakse iz Europe i svijeta predstavila je moguća alternativna rješenja, uključujući tehnologije energetske oporabe otpada (waste-to-energy).

 Izabrano novo vodstvo Grupacije

Na sjednici su održani i izbori za zamjenika predsjednika Grupacije održavanja čistoće i gospodarenja komunalnim otpadom HGK. Za tu je dužnost izabran Robi Fuart, direktor društva Pula Herculanea d.o.o.

Za članove Vijeća Udruženja komunalnog gospodarstva HGK, uz Robija Fuarta, izabrani su Josipa Škrtić Pucarević (Čistoća Duga Resa d.o.o.), Dijana Mijač Dretar (Komunalno poduzeće Križevci d.o.o.) i Davor Vić (Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća).

 Izvor: HGK