Rasprava o prijedlogu Pravnilnika o HR gnojidbenim proizvodima na proširenoj sjednici Strukovne grupe zaštite okoliša u gospodarstvu ŽK Osijek

U Županijskoj komori Osijek, Europske avenije 13, 1. travnja 2025.  održana je proširena sjednica Strukovne grupe zaštite okoliša u gospodarstvu, na kojoj se raspravljalo o prijedlogu Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima.

Nakon donošenja Zakona o gnojidbenim proizvodima („Narodne novine“ br. 39/23), gotovo dvije godine ovaj Pravilnik su s velikim nestrpljenjem čekali gospodarski subjekti koji imaju bioplinska postrojenja, kompostane te tvrtke koje upravljaju uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, ali i druge tvrtke iz prehrambene i drugih industrija kod kojih se u proizvodnom procesu pojavljuje voda i muljevi s pročistača otpadnih voda u proizvodnim pogonima, kao i tvrtke čija je osnovna djelatnost gospodarenje otpadom.

Navedeni Pravilnik trebao je dati odgovore na pitanja da li će se kompost, ostaci iz bioplinskih postojenja nakon proizvodnje energije, muljevi s pročistača otpadnih voda i otpadna voda, odnosno muljevi iz proizvodnih pogona prehrambene i drugih industrija definirati kao nusproizvod, odnosno materijal koji je pogodan i moguć za dalju oporabu ili kao otpad koji je potrebno (često po vrlo visokim cijenama) dodatno zbrinuti.

U raspravi o tekstu prijedloga Pravilnika  glavne primjedbe koje su istaknuli predstavnici tvrtki koji su sudjelovali u raspravi odnosile su se na činjenicu što isti, propisujući najveću dopuštenu količinu onečišćujućih tvari u organskim gnojivima, organsko-mineralnim gnojivima, poboljšivačima tla i uzgojnim supstratima propisuje i količinu PAH i PCB onečišćujućih tvari,  koje se nigdje ne spominju u Uredbi EU 2019/1009. Uredba ne navodi navedena dva parametra u odredbama u kojima propisuje dopuštenu količinu onečišćujuih tvari u spomenutim gnojivima, poboljšivačima tla i uzgodnim supstratima, što podrazumijeva strože uvjete za proizvodnju gnojidbenih proizvoda u RH, ukoliko isti budu propisani Pravilnikom.  

Posljedica toga će biti da će na tržištu gnojiva u RH prevladati gnojiva iz drugih zemalja EU, za čiju proizvodnju se primjenjuju blaži uvjeti i kriteriji, umjesto gnojiva domaćih proizvođača, kojima je proizvodnja otežana strožim kriterijima pa se time stavljaju u nepovoljniji položaj od ostalih proizvođača gnojiva i gnojidbenih proizvoda u EU. Dodatno, prijedlog Pravilnika propisuje kod nekih gnojidbenih proizvoda udjele kadmija (Cd), žive (Hg) i olova (Pb) na način da je najviša dopuštena količina propisana različito, odnosno nepovoljnije nego što je to u Uredbi EU 2019/1009.

Osim toga, potreba analize dodatnih parametara (PAH i PCB) osim onih pripisanih Uredbom uzrokovati će i dodatne troškove laboratorija, kako dodatne troškove za akreditaciju laboratorija, tako i veće troškove analize gnojidbenih proizvoda, prije stavljanja na tržište, čime se znatno povećavaju troškovi poslovanja.