Proljetna sjetva 2026. - rastu površine pod suncokretom

Sjemena za proljetnu sjetvu bit će dovoljno i cijene mu  neće rasti. Bit će dovoljno i mineralnih gnojiva, no vjerojatno po višim cijenama od prošlogodišnjih. Procjenjuje se rast površina koje će biti zasijane šećernom repom i suncokretom, dok se očekuje smanjenje sjetvenih površina pod kukuruzom i sojom. Naglasci su to s konferencije za novinare Proljetna sjetva 2026., održane u HGK Županijskoj komori Osijek.

Na konferenciji su sudjelovali državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo HAPIH-a Goran Jukić, član uprave Petrokemije Miroslav Skalicki i Bojan Stipešević, s Fakulteta biotehničkih znanosti u Osijeku.

Hrvatska u novu sjetvenu sezonu ulazi nakon vrlo uspješne prošlogodišnje žetve, istaknuo je državni tajnik Tugomir Majdak. Prema njegovim riječima, ovog proljeća očekuje se povećanje površina pod suncokretom, ponajprije zbog vrlo ohrabrujućih tržišnih cijena.

Majdak je naglasio i kako se očekuje pozitivan pomak u preradi uljarica, budući da se dio proizvodnje, posebice suncokreta, sve više prerađuje u Hrvatskoj umjesto da se izvozi kao sirovina. Ove godine predviđa se i povećanje površina pod šećernom repom, na oko 7.500 hektara, što je približno pet posto više nego prošle godine, kada je zabilježena najmanja zasijana površina u posljednjem desetljeću.

Kako bi se stabilizirala proizvodnja i olakšalo financiranje poljoprivrednicima, Ministarstvo je predstavilo niz mjera. Među njima je petogodišnji program potpore za korištenje certificiranog sjemena žitarica i soje vrijedan 35 milijuna eura. Poljoprivrednicima je na raspolaganju i kreditna linija putem HAMAG-BICRO-a za obrtna sredstva u iznosu do 25 tisuća eura po gospodarstvu, dok je za veće investicije, osobito u preradu žitarica i uljarica, najavljena nova kreditna linija HBOR-a. Minimalni iznos kredita iznosit će oko 500 tisuća eura, a država planira subvencionirati dio glavnice.

Tugomir Majdak i Igor Mikulić; Izvor: ŽK Osijek

Majdak je podsjetio i na nastavak isplata izravnih potpora koje su započele 16. listopada prošle godine. Do Uskrsa bi, kako je najavljeno, trebale biti isplaćene i potpore za eko-sheme te proizvodno vezana plaćanja za osjetljive sektore.

Goran Jukić je kazao kako domaće tržište u novu proizvodnju ulazi s dostatnim količinama certificiranog sjemena, čije su cijene ostale na sličnoj razini kao prošle godine. Osigurane su i nešto veće količine sjemena šećerne repe i suncokreta.

Upravo se kod proizvođača bilježi rast zanimanja za sjetvu suncokreta. Prošle godine bio je zasijan na oko 67 tisuća hektara, a ove se godine očekuje znatno povećanje, čak i do sto tisuća hektara, u optimističnim procjenama. Istodobno se očekuje blago smanjenje površina pod sojom i kukuruzom. Prošle godine soja je bila zasijana na oko 80 tisuća hektara, a kukuruz na oko 279 tisuća hektara.

Član Uprave Petrokemije Miroslav Skalicki kazao je kako će "gnojiva biti, ali je pitanje po kojoj cijneni". Napomenuo je da Petrokemija radi gotovo punim kapacitetom i neprekidno proizvodi od srpnja prošle godine, što je jedan od najdužih kontinuiranih proizvodnih ciklusa u posljednje vrijeme. Istaknuo je da na cijenu gnojiva najviše utječe cijena plina, a cijena plina u Europi porasla je s 35 eura po megavatsatu u zadnjem kvartalu prošle godine, na gotovo 67 eura. Skalicki je napomenuo da globalno tržište gnojiva dodatno destabiliziraju geopolitičke okolnosti. Posebice je istaknuo podatak kako trećina svjetske trgovine ureom prolazi kroz Hormuški tjesnac.

Profesor Bojan Stipešević istaknuo je da su vremenske prilike tijekom zime bile vrlo povoljne za poljoprivredu.

"Imali smo izvrsnu zimu koja je djelovala kao prirodni pesticid i smanjila broj štetnika na poljima", rekao je Stipešević te je posebno je istaknuo važnost očuvanja oprašivača, osobito kod kultura poput suncokreta. Poljoprivrednicima je savjetovao uspostavu cvjetnih traka uz polja, za što su dostupne i potpore kroz mjere ruralnog razvoja. Također je preporučio veću primjenu leguminoza u plodoredu, jer one prirodno obogaćuju tlo dušikom i smanjuju potrebu za mineralnim gnojivima.