Procjena povećanja broja potrošača i potencijala potrošnje hrane i pića u turističkoj sezoni

Turizam je djelatnost koja ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu, ali i nadalje ostaje izrazito sezonskog te ograničeno prostornoga karaktera. Samo u trima turistički najrazvijenijim županijama  –  Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, ostvarilo se 66% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj u 2015. godini.  Kalendarski gledajući, najviše noćenja tijekom godine ostvari se u kolovozu – više od 30%. Naime, u kolovozu se u 2015. godini ostvarilo oko 22,3 milijuna noćenja stranih turista, a čak 94,7% od toga broja ostvareno je u šest priobalnih županija.

Naglašena prostorno-vremenska koncentracija turističke sezone bitna je za procjenu potencijala potrošnje u maloprodaji (ali i u ugostiteljstvu), odnosno simulaciju potencijala potrošnje na temelju porasta broja stanovnika na nekom prostoru (županiji) uslijed dolaska i noćenja stranih turista.

Stoga je u ovoj analizi napravljena procjena porasta broja stanovnika u priobalnim županijama u vrijeme turističke sezone, u kombinaciji s procjenom kupovne moći, odnosno potrošnje stranog turista u odnosu na domaćega kupca (domicilnog stanovnika i domaćeg turista), i to u specifičnom segmentu potrošnje hrane i pića.

Na temelju navedene procjene, napravljena je simulacija povećanja kupovne moći na vrhuncu turističke sezone (u kolovozu), i to u specifičnom segmentu potrošnje hrane i pića, u odnosu na razdoblje izvan sezone.

Simulacije za mjesec kolovoz pokazuju da je povećanje populacije u šest priobalnih županija u rasponu od 32,8% u Splitsko-dalmatinskoj županiji do 105,4% u Istarskoj županiji.

Također, simulacija pokazuje da je uslijed dolazaka turista i veće kupovne moći (potencijala) stranog turista u segmentu hrane i pića (za oko 2,4 puta u odnosu na domicilnog potrošača), ukupna kupovna moć potrošača u segmentu hrane i pića u kolovozu u odnosu na razdoblje izvan sezone povećana u rasponu od 175,9% u Splitsko-dalmatinskoj županiji do 350,5% u Istarskoj županiji.

Navedeni podatci o razlici u potrošnji mogu poslužiti, primjerice, maloprodajnim lancima, i to za procjenu prati li im, i koliko, povećani sezonski promet u segmentu hrane i pića povećanu kupovnu moć u turističkoj sezoni u priobalnim županijama.