Efikasan, anoniman i siguran sustav zaštite zviždača nužan je za suzbijanje nepravilnosti i transparentno poslovanje tvrtki u javnom i privatnom sektoru, a upravo u tom smjeru ide nova regulativa – poručeno je s predavanja Zaštita zviždača u organizaciji ICC-ja Hrvatska i Wolf Theiss Rechtsanwälte GmbH & Co KG.

sudionici (1) 860x484.jpg

Sudionici predavanja u vijećnici HGK; Izvor: HGK.

"Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti ("Zakon o zviždačima") donesen je početkom veljače, a stupa na snagu 1. srpnja. Zato je ovo pravo vrijeme da raspravimo o svim izazovima i rješenjima koje nova regulativa donosi. ICC podržava donošenje Zakona i bolju zaštitu zviždača, međutim moramo raditi na podizanju svijesti svih građana i zaposlenika o nužnosti prijavljivanja nepravilnosti", istaknula je Sunčanica Skupnjak Kapić, glavna tajnica ICC-ja Hrvatska, uz napomenu kako se ICC kontinuirano bavi ovom tematikom koja je ključna za suzbijanje korupcije i jačanje integriteta tvrtki.

Josip Martinić 860x573.jpg

Josip Martinić; Izvor: HGK.

Josip Martinić, odvjetnik u Wolf Theissu, donio je kratki povijesni pregled važnosti zviždača, od afere Watergate koja je rezultirala ostavkom tadašnjeg predsjednika SAD-a Richarda Nixona, do slučaja Enron koji je dioničare stajao 74 milijarde dolara. "Kod uspostave efikasnog sustava zaštite najvažnija stvar je da zviždač ima mogućnost prijaviti nepravilnosti na anoniman način i da mu se jamči sigurnost. Te tri stavke su ključne – mogućnost prijave, anonimnost i sigurnost zviždača. Ne smije biti straha od mogućih negativnih posljedica, tek tada sustav funkcionira", naglasio je Martinić, dodavši kako dobar postavljen sustav ne samo da štiti zviždače, već ih se u svijetu i nagrađuje iznosima od 10 do 30 posto naplaćenih kazni.

Ivan Zornada 860x573.jpg

Ivan Zornada; Izvor: HGK.

Odvjetnik Wolf Theissa Ivan Zornada je detaljnije elaborirao promjene koje nova regulativa donosi. "Zakonske obveze se sada odnose i na privatne poslodavce (sve koji imaju više od 50 zaposlenih), a ne samo javna tijela, izmijenjene su nepravilnosti koje se mogu prijaviti, kao i krug ljudi koje se štiti u slučaju prijavljivanja. Utvrđena je obveza uspostavljanja sustava unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti do kraja godine, a iako je Zakon usmjeren na zaštitu prijavitelja, predviđene su i kazne za one koji svoja prava zloupotrebljuju", pojasnio je Zornada, prezentiravši potom konkretan primjer prijave nepravilnosti putem softvera u njegovoj kompaniji.

Kazne predviđene za poslodavce su od 10 do 50 tisuća kuna, ovisno o težini prekršaja, a za prijavitelje od 3 do 30 tisuća kuna. Problematično je što je i u određenim segmentima Zakon u koliziji s GDPR odredbom pa bi kazne za poslodavce mogle biti puno veće.

Nova regulativa ukazuje na važnost ranog otkrivanja nepravilnosti i kontrole posljedica, a za uspješno implementaciju Zakona je iznimno važno da se o novim propisima educiraju svi uključeni u proces, od menadžmenta tvrtki do zaposlenika.