Predsjednica Republike otvorila je Njemačko-hrvatski gospodarski forum
Izvor: HGK

Burilović: Pristup njemačkom tržištu nije lagan, ali naše su tvrtke konkurentne


Objavljeno: 19. 02. 2019. , Ažurirano: 19. 02. 2019.


Održan Njemačko-hrvatski gospodarski forum

„Njemačka je naš najvažniji vanjskotrgovinski partner i četvrti najveći izravni strani investitor u našu zemlju. Iako je izvoz u Njemačku u porastu za oko 15 posto, trgovinska bilanca još uvijek je u minusu za 1,5 milijardi eura. Hrvatske tvrtke prepoznate su na njemačkom tržištu kao iznimno kvalitetne, pouzdane i cjenovno konkurentne. No, to ne znači da je pristup njemačkom tržištu lagan. Kompanije iz sektora prehrane i poljoprivrede imaju otežan pristup distributivnim lancima i policama njemačkih trgovina. Stoga će HGK do kraja ove godine otvoriti predstavništvo u Münchenu kako bismo prisustvom na terenu olakšali poslovanje naših članica u Njemačkoj“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na Njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu održanom u Berlinu.

Naglasio je da razmjena usluga između dvije zemlje ima tendenciju rasta i povoljna je za hrvatsko gospodarstvo. „Ostvarujemo značajan suficit, ponajprije u području turizma, poslova oplemenjivanja, građevini, transportu te informacijskim tehnologijama i tehničkim uslugama. Konkretno, u prva tri kvartala 2018. godine uprihodili smo 2,5 milijardi eura kroz pružanje usluga, dok su rashodi iznosili 354,7 milijuna“, kazao je Burilović.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je naglasila kako su glavni vanjskopolitički ciljevi Hrvatske ulazak u Schengen, eurozonu i OECD, a sve to će nas učiniti privlačnijom destinacijom za njemačka ulaganja. „Svjesni smo problema koji muče naše gospodarstvo i nastojimo ih riješiti kako bismo investitorima omogućili da mogu raditi ono što im najbolje ide – ulagati, proizvoditi i zapošljavati. Samo ove godine smo ukinuli i pojednostavili nekoliko stotina administrativnih procedura, a također ćemo ukinuti određena neporezna plaćanja i nastaviti s poticajnim mjerama za poticanje proizvodnje i inovativnih aktivnosti. Međutim, glavna zadaća nam ostaje reforma javne uprave i pravosuđa, kako za veću učinkovitost, tako i za podizanje povjerenja javnosti, poduzetnika i investitora“, izjavila je Grabar Kitarović, dodavši kako će ostvarivanje zacrtanih ciljeva staviti Hrvatsku rame uz rame s najrazvijenijim državama.

ForumBerlin 860x484.JPG

Uzvanici i poslovni sudionici Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma; Izvor: HGK.

„Srednja poduzeća - ukupno oko 3,3 milijuna pojedinačnih poduzeća - okosnica su i motor njemačkoga gospodarstva“, naglasio je Mario Ohoven, predsjednik njemačkoga saveznog udruženja srednjeg gospodarstva BVMW, rekavši da ona stvaraju 70 posto radnih mjesta u Njemačkoj, a razvijaju 75 posto svih patenata i inovacija.

Luka Burilović predvodio je delegaciju tvrtki iz sektora ICT-a, energetike, građevine, elektroindustrije te usluga, koje su u okviru dvodnevnog posjeta sudjelovale na gospodarskom forumu te poslovnim razgovorima s njemačkim tvrtkama, organiziranim u suradnji s BVMW-om. Na Njemačko-hrvatskom forumu sudjelovali su AI-tim, CiO nekretnine, IDE3, Mašinerija, OG Consultancy Services, Petričević grupa, Končar elektroindustrija, Wing77, Marlex, Ingra-Viadukt, DIF Projekt  i Ingra Geschäftsvereinigun.

„Već godinama radimo gotovo isključivo s američkim tržištem. Klijenti su nam većinom startupi kojima razvijamo softverski proizvod i plasiramo ga na tržište, no također i etablirane firme za koje radimo kompletan razvoj njihovoga proizvoda. Do sada nismo surađivali s njemačkim tvrtkama, no vrlo rado bismo ostvarili suradnju u autoindustriji na razvoju softverskih proizvoda s obzirom da je Njemačka u toj industriji broj jedan,“ rekla je Lora Pleško, glavna direktorica i osnivačica tvrtka Mašinerija, napomenuvši da način rada na daljinu u IT-u više nije privilegija, već nužnost.

Njemački investitori su od 1993. do prve polovice 2018. na našem tržištu uložili 3,2 milijarde, a većinom se radi o strateškim investicijama u području energetike, turizma i industrije. No, relativno su slaba ulaganja njemačkih malih i srednjih poduzeća u Hrvatsku, što znači da je potrebno i dalje poboljšavati investicijsku klimu kako bi im naše tržište postalo privlačnije. Ključan je rad na privlačenju novih ulaganja u proizvodni sektor jer to u pravilu rezultira povećanjem izvoza i gospodarskim rastom.