Izvor: HGK

Gospodarsko vijeće ŽK Dubrovnik: potpore za radna mjesta treba nastaviti da radnici ne emigriraju


Objavljeno: 27. 09. 2021. , Ažurirano: 11. 04. 2022.


 

Na 8. sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik, održanoj 27. rujna, raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2020. godini te poslovnim izazovima u 2021.

Na sjednici je glavni ekonomist HGK i savjetnik premijera Zvonimir Savić predstavio nacionalnu Plan za oporavak i otpornost te novosti u vezi uvođenja eura.

Gospodarsko vijeće donijelo je zaključak kako dva mjeseca odličnog poslovanja u 2021. nisu dovoljna da se pokriju gubici i troškovi nastali u 2020. i 2021. godini. Iz rezultata poslovanja vidljivo je da unatoč snažnioj krizi nije došlo do značajnog smanjenja broja zaposlenih u gospodarstvu. Stoga, gospodarstvenici krajnjeg juga zajednički apeliraju na Vladu RH da se nastave potpore za očuvanje radnih mjesta, za sve poslovne subjekte koji imaju polugodišnji pad prihoda veći od 60%, bez obzira na djelatnost, veličinu i broj zaposlenih, kako ne bi došlo do otpuštanja i odljeva radne snage u inozemstvo, jer nedostatak radne snage i dalje je jedan od glavnih problema gospodarstva u cjelini.

8.G.V.jpg
Članovi Gospodarskog vijeća; Izvor: HGK.


Godišnji financijski izvještaj za 2020. godinu predalo je 4.386 trgovačkih društava (1% više nego 2019.). Pozitivno su poslovala 1.938 trgovačkih društava odnosno 44% njih, a 2.448 trgovačkih društava je iskazalo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslovalo je negativno te je ostvarilo 7,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 8,6 milijardi kuna ukupnih rashoda, 433 milijuna kuna dobiti te 1,2 milijarde kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su gubitak od 766 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za 281%, a dobit razdoblja je smanjena za 61%.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost trgovine 24%, s ostvarenim prihodom od 1,8 milijardi kuna, a zatim slijede graditeljstvo sa 17% udjela, tj. s 1,3 milijarde kuna prihoda te prijevoz i skladištenje s 1,1 milijardu kuna (13%).

Unatoč ostvarenom najvećem ukupnom prihodu, djelatnost trgovine je ostvarila pad u odnosu na prethodnu godinu po svim pokazateljima od ukupnih prihoda, financijskog rezultata, prosječne plaće, zaposlenosti i investicija.

Dobit razdoblja iznosila je 433 milijuna kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost graditeljstva (95 milijuna kuna), što čini 22% od ukupne dobiti. Sa 92 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 21% u ukupnoj županijskoj dobiti, a stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 15% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 65 milijuna kuna.

U ukupnom gubitku gospodarstva najveći udio od 51% ima djelatnosti pružanja smještaja i pripreme te usluživanja hrane (gubitak 616 milijuna kuna), slijedi je djelatnost prijevoza i skladištenja s 21% ili 253 milijuna kuna te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s udjelom od 7% ili 82 milijuna kuna.

U 2020. ostvaren je konsolidirani gubitak gospodarstva u iznosu od 766 milijuna kuna od čega u djelatnosti pružanja smještaja i pripreme te usluživanja hrane 591 milijun kuna, prijevoz i skladištenje 236 milijuna kuna te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 71 milijun kuna.

Trgovačka društva su u 2020. godini zapošljavala 20.468 djelatnika ili 12% manje nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ, njih 25% ili 5.194 djelatnika. Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 43.857 te je u odnosu na kraj 2019. godine manji za 1.490 zaposlena (3%). Udio sezonski zaposlene radne snage manji je za 81%, što se vidi kad se usporedi lipanj 2019. i 2020., pri čemu je broj osiguranika manji za njih 7.270.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2020. godini iznosila je 5.074 kuna što je pad od 11% u usporedbi s 2019. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (6.811 kn), a najniža u djelatnosti obrazovanja (3.890 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme  i usluživanje hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2020. iznosila je 4.971 kn. što je pad od 22% u usporedbi s 2019.

U 2020. u odnosu na 2009. godinu, koja se smatra kriznom, ukupni prihodi su manji za 17%, isto tako i rashodi za 14%, ostvarena dobit razdoblja veća  je za 33%, gubitak razdoblja je veći za 25%. Konsolidirani gubitak je 2020. godine veći za 20% u odnosu na 2009. Broj zaposlenih pada za 17%, a zanimljivo da je nezaposlenost u 2020. godini manja za 20% nego u kriznoj 2009. Iz ovoga se može zaključiti kako su u ovoj krizi ipak zrelo vođene poluge ekonomske politike, s osnovnim zadatkom očuvanja radnih mjesta, za razliku od prethodne krize kad se kontrakcijskim mjerama ekonomske politike djelovalo na smanjenje potrošnje, naše glavne sastavnice BDP-a.