Predloženo osnivanje međuresorne radne skupine za bioplin

"Ova godina je iznimno bitna za energetiku po pitanju zakonskih izmjena, od Zakona o tržištu električne energije do skorašnjega Zakona o obnovljivim izvorima energije, čiju raspravu očekujemo kroz par tjedana. Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz je u procesu donošenja. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti energetika je snažno zastupljena kroz zelenu tranziciju, a u tijeku je i programiranje novog višegodišnjeg financijskog okvira EU. Stoga je važno svim zainteresiranim dionicima uključiti se u pripremu komentara jer nema sumnje da će to obilježiti poslovanje ovih industrija u narednom razdoblju", rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac na okruglom stolu o bioplinu u organizaciji HGK i Hrvatske udruge proizvođača bioplina.

Šćulac Domac je naglasila da je iz perspektive bioplinskih postrojenja posebno važna tema izlaska iz sustava poticaja. "Nameće se pitanje što dalje, na koji način će se nastaviti poticati već izgrađena postrojenja koja izlaze iz sustava. Sadašnji sustav poticaja potiče samo izgradnju novih postrojenja na OIE. Bez konkretnih poticaja bit će teško te je to tema koja će svakako biti na našem dnevno redu u narednom razdoblju", rekla je Šćulac Domac.

Inače, prema izvješću Hrvatskog operatora tržišta električne energije (HROTE) završno s prošlom godinom u Hrvatskoj postoji 41 elektrana na bioplin ukupne instalirane snage 45.922,00 kW. Proizvodnja električne energije iz OIE u RH u 2019. godini iznosila je ukupno 2 635,4 GWh, od čega na bioplin otpada 401,0 GWh.

Voditelj Grupacije za bioplin HGK Zoran Alavanja rekao je da je nužno unaprijediti zakonodavni okvir za bioplin te identificirati tvrtke koje se bave segmentima izgradnje bioplinskih postrojenja kako bi se podigao postotak domaće komponente u elektranama na bioplin. "Grupacija se uvijek zalagala za zajedničke interese svih članica stoga nam je iznimno drago da nam se pridružila i Hrvatska udruga proizvođača bioplina jer jedino zajedničkom suradnjom možemo ostvariti ciljeve", rekao je Alavanja.

"Putem HGK kao krovne institucije gospodarstva želimo povezati i inicirati osnivanje radne grupe unutar resornih ministarstava, odnosno Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koju će činiti gospodarstvenici, akademska zajednica te nadležne institucije. Zajednička suradnja svih dionika iznimno je bitna za razvoj područja bioplina te njegove primjene u cilju ostvarenja ugljične neutralnosti", rekao je predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bioplina Marijan Cenger.

Laszlo Horvath iz Hrotea je govorio o analizi ulaznih parametara i zajamčenih otkupnih cijena. Planirane su isplate od milijardu kuna kroz javne natječaje. Do sada je odobreno 600 milijuna (50 posto na bioplinska postrojenja). Bioplinska kvota bila je gotovo u potpunosti popunjena (97 posto). Rekao je i da treba razmisliti, budući da su bioplinska postrojenja multifunkcionalna, da se osmisli sustav u kojem se 100 posto troškova ne snosi iz energetike, već da dio potpora ide i iz domena gospodarenja otpadom, poljoprivrede, itd.

"Treba razlikovati količinu potrebnu za proizvodnju bioplina i onu koja bi se mogla koristiti za druge korisne svrhe. Ta druga bi se trebala valorizirati kako bi se osiguralo kroz referentu cijenu da projekti koji se planiraju već imaju uključeno korištenje toplinske energije", rekao je Zlatko Zmijarević iz HERA-e.

"Mogućnosti koje proizvodnja bioplina pruža za zeleni rast potrebno je detaljnije uključiti u razvojne nacionalne politike tako da se uz gospodarski rast ostvaruje smanjenje emisija stakleničkih plinova. Neophodan je sinergijski, međusektorski pristup bioplinu kako bi se kapitalizirala ne samo obnovljiva energija već i ušteda emisija stakleničkih plinova koju ostvaruje, a istovremeno povećao konkurentnost proizvodnje mesa, mlijeka, jaja i prerađevina. Dodatnim vrednovanjem proizvodnje bioplina, ne samo u energetskom dijelu, otvorit će se prilika uključivanja stočara i proizvođača u programe smanjivanja ugljičnog otiska", rekla je Biljana Kulišić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.