Povećava se utjecaj domaće potražnje na rast BDP-a


Objavljeno: 07. 09. 2016. , Ažurirano: 09. 09. 2016.


Danas objavljeni podaci DZS-a potvrđuju da je u drugom kvartalu ostvaren njegov realan rast od 2,8%, nešto veći od očekivanog. Budući da je i u prvom kvartalu ostvarena relativno visoka stopa rasta od 2,7%, rast je u prvoj polovini godine iznosio 2,7%. Usporedba strukture BDP-a prema potrošnoj metodi obračuna s prethodnim godinama otkiva uzroke takvog rasta.

U prvoj polovini 2009. godine znatno su pale sve kategorije ukupne potražnje, osim državne potrošnje, u 2010. godini je rast, omogućen izrazito niskom bazom u prethodnoj godini, zabilježen samo kod robnog izvoza, a u 2011. je došlo do neznatnog oporavka osobne potrošnje od 0,2% te do blagog porasta izvoza usluga potaknutog boljom turističkom predsezonom. Naredna je 2012. godina prema promatranoj strukturi BDP-a bila najlošija, točnije, realno su smanjene sve kategorije ukupne potražnje, dok je u 2013. došlo do skromnog rasta državne potrošnje, bruto investicija u fiksni kapital (što je ponovo omogućeno izrazito niskom bazom) te izvoza usluga. U prvoj polovini 2014. godine bilježi se, i to pod utjecajem pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, izrazito visok rast robnog izvoza od 18,7%, ali zbog pada svih kategorija domaće potražnje i dalje nije došlo do rasta BDP-a, dok su se u istom razdoblje 2015. već vidjele naznake oporavka. Naime, robni je izvoz i dalje rastao po visokoj stopi i najviše poticao rast BDP-a, priključio mu se i izvoz usluga zbog još jedne dobre turističke predsezone, a blagi rast zabilježen je i kod svih kategorija domaće potražnje. Izraženo u brojkama, ukupna je domaća potražnja rastu BDP-a pridonijela približno trinaest puta manje nego inozemna. Prvih šest mjeseci ove godine obilježeno je drukčijim trendovima. Rast izvoza roba i usluga i dalje je imao najveći utjecaj na rast BDP-a, ali je njegova dinamika i doprinos rastu smanjena, a rast svih kategorija domaće potražnje znatno je dinamiziran. Stoga je ukupan doprinos domaće potražnje rastu BDP-a premašio utjecaj izvoza roba i usluga, pri čemu je prednjačio realni porast vrijednosti osobne potrošnje za 3,0%.

Ovakvo kretanje domaće potražnje pretežno je omogućeno rastom neto plaća, padom cijena sirove nafte, koji je omogućio preraspodjelu potrošnje stanovništva, ali i smanjenje troškova poduzetnicima, prisutnim padom opće razine cijena te, naravno, povećanom sklonošću potrošnji znatno smanjenoj tijekom kriznog razdoblja. S druge strane, oporavak domaće potražnje te pozitivni trendovi u okruženju utjecali su i na povećanje sklonosti ulaganju koje je potpomognuto i većim korištenjem EU fondova. Oporavak ukupne potražnje bio je nužan za oporavak proizvodnje roba i usluga, tako da su pozitivni trendovi u prvih šest mjeseci zabilježeni kod svih grupa djelatnosti kako ih u strukturi BDP-a prati Državni zavod za statistiku. Najveći je rast pritom zabilježen kod prerađivačke industrije i djelatnosti koja objedinjuje trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo. Međutim, opravak je potražnje, uz proizvodnju, utjecao i na povećanje vrijednosti uvoza roba i usluga, što je usporilo rast BDP-a u odnosu na rast ukupne potražnje.

Premda je ostvareni rast premašio očekivanja te najavio da bi rast BDP-a i na razini cijele godine mogao biti veći od očekivanoga, taj je rast bio tek neznatno veći od onoga na razini cijele EU. Naime, prema desezoniranim podacima, Hrvatska je u prvih šest mjeseci rasla po stopi od 2,1%, a EU po stopi od 1,9%. Ako se takav odnos nastavi do kraja godine, doći će tek do minimalnog približavanja prosjeku EU. Istovremeno Rumunjska i Bugarska, koje su u prošloj godini bile jedine manje razvijene članice EU, rastu po većim stopama, i to od 5,1% te 3,0% pa će Rumunjska već u ovoj godini prestići Hrvatsku na ljestvici razvijenosti i prepustiti joj predzadnje mjesto.