Izvor: Pixabay
Povećana vrijednost robne razmjene EU
Objavljeno: 15. 12. 2017.
Podaci o vrijednosti robnog izvoza i uvoza Europske unije dugoročno pokazuju znatnu ovisnost kretanja vrijednosti robne razmjene od cijene sirove nafte na globalnom tržištu.
Izvor: Pixabay
Naime, kako se mijenjala cijena sirove nafte, tako su znatno padale ili rasle vrijednosti izvoza i uvoza. Pri tome je utjecaj na kretanje vrijednosti izvoza bio nešto manji jer izvoz sirove nafte i njezinih derivata čini oko 4% ukupne vrijednosti izvoza EU, dok istodobno ovi proizvodi u uvozu sudjeluju s približno 12%.
Prema podacima o robnoj razmjeni EU za prvih deset mjeseci ove godine, u kojima je prosječna cijena sirove nafte na godišnjoj razini povećana za približno 20%, ukupan uvoz energenata povećan je za 30,5% što je najviše utjecalo na ukupan rast vrijednosti uvoza od 9,0%. Izvoz energenata je istodobno povećan za 35,0% što je također znatno, ali ipak u manjoj mjeri, utjecalo na rast vrijednosti izvoza od 8,9%. Drugi važan čimbenik povećanja robne razmjene bila su povoljna kretanja u svjetskom gospodarstvu uslijed kojih bi globalni rast trebao ubrzati sa prošlogodišnjih 3,2% na 3,6%, ali i stabilan rast Europske unije koji bi trebao ubrzati s prošlogodišnjih 1,9% na 2,3%. Rast BDP-a naravno podrazumijeva i rast ukupne potražnje, a povećana potražnja dovodi i do rasta globalne robne razmjene. Stoga i podaci o robnoj razmjeni EU za deset mjeseci pokazuju povećani izvoz svih glavnih grupa proizvoda, ali i rast izvoza prema svih deset najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera EU. Gotovo identično povećanje vrijednosti izvoza i uvoza zadržalo je iznos vanjskotrgovinskog suficita EU na razini prošlogodišnjeg, odnosno zabilježen je tek neznatan pad sa 5,3 na 5,2 milijarde eura.
Eurostat objavljuje i podatke o kretanju izvoza i uvoza po članicama. Prema tim podacima Hrvatska je u prvih deset mjeseci bila među članicama koje su najviše povećale vrijednost svog robnog izvoza. Točnije veći ili isti rast zabilježile su samo Bugarska, Litva i Finska. Međutim, Hrvatska je bila i među deset članica kod kojih je najviše povećana vrijednost uvoza, tako da se našla u grupi od samo četiri članice koje su povećale iznos svog robnog deficita u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje (Finska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Hrvatska).