Potreban je provediv regulatorni okvir za integraciju baterijske pohrane u elektroenergetski sustav

U Hrvatskoj gospodarskoj komori danas su se okupili članovi Radne skupine za energetsku regulativu Udruženja OIE  koji se bave baterijskim sustavima za skladištenje električne energije, kako bi raspravili ključne izazove u tom području. Riječ je o vjerojatno najbrže rastućoj komercijalnoj tehnologiji, čija primjena se u svijetu u godinu dana više nego udvostručila.

Hrvatska je još uvijek na samom početku primjene ove tehnologije, što dodatno naglašava važnost kvalitetne regulacije kako bi se osigurale koristi za elektroenergetski sustav u cjelini, ali i za developere projekata koji pokazuju sve veći interes i očekuju pozitivan poslovni ishod.

Potreba za fleksibilnošću hrvatskog elektroenergetskog sustava sve je veća zbog ambicioznih ciljeva integracije obnovljivih izvora energije. Postrojenja za skladištenje energije mogu značajno povećati fleksibilnost elektroenergetske mreže. Naime, baterijska pohrana nije interes samo investitora u obnovljive izvore energije, već i Hrvatskog operatora prijenosnog sustava koji se suočava s rastućim zahtjevima za balansiranjem mreže. HOPS sve više ovisi o brzim pomoćnim uslugama za održavanje frekvencijske rezerve, koje su ključne za stabilnost mreže – bilo da je potrebno povećati ili smanjiti frekvenciju kako bi sustav ostao u sigurnom radu.

S obzirom na to da će se udio obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sustavu nastaviti povećavati, potreba za skladištenjem energije postaje neizbježna. Hrvatska je to prepoznala u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu za razdoblje 2021.–2030., gdje je predviđeno financiranje izgradnje i korištenja spremnika energije u prijenosnoj i distribucijskoj mreži. Uz to, Plan razvoja elektroenergetske mreže identificira potrebu za srednjoročnim i dugoročnim rješenjima fleksibilnosti, nužnim za priključivanje novih proizvodnih postrojenja i potrošača. Unutar tog plana, baterijski sustavi skladištenja prepoznati su kao jedno od rješenja.

Međutim, stav struke je da razvoj i primjena baterijskih pohrana zahtijevaju jasniji zakonodavni okvir. Kako bi se osiguralo njihovo učinkovito uključivanje u sustav i optimalna tržišna integracija, bit će nužne izmjene regulatornih propisa koje će definirati ulogu i modele korištenja ove tehnologije. Jedan od regulatornih problema jest različito tumačenje prostornih planova. Naime, prostorni planovi ne definiraju dosljedno mogu li se baterijski spremnici graditi uz postrojenja za proizvodnju električne energije iz OIE, unatoč tome što ih energetska regulativa prepoznaje kao sastavni dio takvih projekata. Također, ne postoji jedinstven stav o tome gdje je moguće graditi samostalna skladišta energije, što dodatno otežava investicije u ovu tehnologiju. Udruženje OIE HGK zatražilo je od Ministarstva gospodarstva jasne smjernice te usklađeno tumačenje propisa između nadležnih ministarstava.

 Na danas održanom sastanku ujedno su i usuglašeni konačni  komentari na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s konačnim prijedlogom zakona, koji će krajem ovog tjedna biti upućeni na javno savjetovanje.

 Zaključeno je kako je nužno što prije osigurati jasan i stabilan regulatorni okvir koji će omogućiti ubrzanu primjenu baterijskih sustava u Hrvatskoj. Usuglašeni komentari na zakonske izmjene predstavljaju korak u tom smjeru, a daljnji dijalog između struke i nadležnih institucija bit će ključan za uklanjanje prepreka i poticanje investicija u skladištenje energije kao sastavni dio održive energetske tranzicije.