Izvor: Pixabay

Poslovno raspoloženje na razini EU obilježavaju negativni trendovi


Objavljeno: 27. 09. 2019. , Ažurirano: 04. 10. 2019.


Economic Sentiment Indicator (ESI) svakog mjeseca objavljuje Europska komisija na temelju istraživanja koje provodi među poduzetnicima. Tim pokazateljem prati se poslovno raspoloženje poduzetnika u industriji, uslugama, građevinarstvu i trgovini na malo, kao i raspoloženje potrošača, na temelju očekivanja, ali i stvarnih pokazatelja poput kretanja proizvodnje, stanja narudžbi, zaliha i broja zaposlenih. Vrijednost ovog indikatora, odnosno indeksa, na razini cijele EU imala je duži trend rasta od druge polovine 2012. godine do kraja 2017. godine, ali se od početka 2018. bilježi njen pad koji odgovara zabilježenom usporavanju rasta BDP-a. Pritom su slični negativni trendovi zabilježeni kod svih uključenih sektora, ali je ipak nešto naglašeniji pad poslovnog raspoloženja u industriji. Točnije, sam pokazatelj poslovnog raspoloženja od veljače je ponovo negativan, odnosno kod poduzetnika u industrijskom sektoru prevladava negativno raspoloženje. Vrijednost pokazatelja pala je ispod dugoročne prosječne vrijednosti za eurozonu, a prisutne su i najmanje oscilacije negativnog trenda, odnosno bilježe se tek rijetki mjeseci s pomakom nabolje. Trendovi nažalost nisu bitno drukčiji ni kod ostalih sektora uključenih u indeks, ali su usluge, građevinarstvo i zasebno financijski sektor u prednosti utoliko što je vrijednost njihovih pojedinačnih pokazatelja i dalje pozitivna, odnosno i nadalje prevladava pozitivno raspoloženje.

Usporedba indeksa s 2008. godinom kada su se osjećale prve posljedice globalne krize također ne daje razloga za optimizam. Naime, aktualne vrijednosti pokazatelja poslovnog raspoloženja kod industrije, usluga i financijskih djelatnosti značajnije ne odstupaju od razina koje su imale sredinom 2008. godine, što najavljuje mogućnost daljnjeg usporavanja rasta BDP-a.

Tako i danas objavljeni podatci za rujan nažalost pokazuju da se negativni trendovi u poslovnom raspoloženju na razini EU nastavljaju, odnosno bilježi se daljnji  pad ESI indeksa. Do toga je u rujnu došlo zbog znatnog pada poslovnog raspoloženja u industriji i građevinarstvu, dok su kod drugih uključenih sektora zabilježeni pozitivni pomaci u odnosu na protekli mjesec. Promatrano po članicama EU, čije vrijednosti indeksa nisu usporedive zbog razlike u bazi za izračun indeksa, najveći pad indeksa poslovnog raspoloženja na godišnjoj razini zabilježen je kod Ujedinjenoga Kraljevstva. Poslovno raspoloženje u toj zemlji i dalje je opterećeno neizvjesnošću oko Brexita, a dodatno ga pojačava prisutno usporavanje globalne potražnje. Prema visini pada indeksa ističu se i Belgija, Njemačka, Irska, Finska i Švedska, dok je s druge strane tek kod četiriju članica došlo do poboljšanja indeksa. U toj malobrojnoj skupini s Grčkom, Rumunjskom i Slovačkom našla se i Hrvatska, pri čemu je poslovno raspoloženje u Hrvatskoj pogoršano samo u industriji, dok su svi ostali sektori prema ESI indeksu bili optimističniji nego u rujnu prošle godine.