Izvor: HGK

Na forumu u Koprivnici predstavljene smjernice razvoja nove poljoprivredne politike


Objavljeno: 05. 09. 2016. , Ažurirano: 04. 10. 2016.


Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život, Zagrebačka škola ekonomije i managementa i ŽK Koprivnica organiziraju u petak, 2. rujna, poslovni forum Agrarna politika za živo selo – vrijeme je za agrobanku. Tajnik Udruge život Miroslav Kovač  predstavio je smjernice razvoja nove poljoprivredne politike koju zagovara Udruga život koja okuplja 400 članova iz 14 županija. Istaknuo je potrebu zaokreta poljoprivredne politike koja se treba temeljiti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a ne na industrijalizaciji poljoprivrede. Gorući problem Republike Hrvatske jest ovisnost o uvozu hrane te je neophodno što prije postići prehrambenu samodostatnost preporodom hrvatskog sela u kome su OPG-ovi istodobno nositelji proizvodnje hrane. 

Dekan Zagrebačke škole za ekonomiju i management  Đuro Njavro istaknuo je da je prehrambena ovisnost RH o uvozu veliki sigurnosni problem u kojem dolazi do sve većeg iseljavanja ruralnih krajeva. Poljoprivredna strategija temeljena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima treba agrobanku  koja će pratiti  poljoprivrednika te mu pomoći pri korištenju europskih fondova. „Prateći portfelj komercijalnih banaka može se uočiti da je udio kredita namijenjen poljoprivrednicima vrlo nizak“, rekao je Njavro.

Ivan Šverko predstavio je primjere uspješnih agrobanaka u Europi i Americi te je naglasio da je riječ o komercijalnim bankama s fokusom na poljoprivredi. U Hrvatskim okvirima ona može značajno proširiti vlastito tržište ako svojim načinom poslovanja potiče i olakšava zadružno okupljanje malih i srednje velikih gospodarstava. Banka koja je usmjerena na financiranje primarne poljoprivredne proizvodnje, skladištenja i prerade, potrebna je i rentabilna. Ona mora postati centar kompetencija za EU fondove u poljoprivredi. Također, agrobanka mora nuditi klijentima i jeftina sredstva za poljoprivredu preko EIB-a  (npr. EIB godišnje odobri otprilike dvije i pol milijarde eura kredita poljoprivredi, a u Hrvatskoj ova sredstva koriste samo veliki sustavi).