Position Paper Baterijske pohrane energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi

Za stabilnu i učinkovitu integraciju obnovljivih izvora energije (OIE) u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske baterijski sustavi za skladištenje energije (BSEE) predstavljaju ključnu infrastrukturnu komponentu. Iako Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) predviđa 250 MW baterijskih kapaciteta do 2030., a interes investitora već danas višestruko nadmašuje taj cilj, regulatorni i tehnički okvir ne prati dinamiku tržišta na kojem je trenutno tek 11 MW BSEE u radu. 

Sektor se suočava s nizom otvorenih pitanja koja stvaraju pravnu i financijsku nesigurnost, o čemu progovara treći Position paper HGK „Baterijske pohrane energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi“, s ciljem veće regulatorne jasnoće u tom dijelu elektroenergetskog sektora. Prije svega, trošak priključenja i način obračuna mrežarine za BSEE nisu jasno i jednoznačno definirani. Budući da baterije istodobno mogu biti i potrošači i proizvođači energije, izostanak standardiziranog modela obračuna dovodi do rizika dvostrukog terećenja mrežnim naknadama. Također, neuređena je naknada za ograničavanje rada te model operativnog ograničenja, što investitorima onemogućuje realnu procjenu prihoda i povrata ulaganja. 

Dodatni problem predstavlja nedorečen zakonski i podzakonski okvir – od postupka izdavanja dozvola i energetskih odobrenja do tržišnih pravila za sudjelovanje baterija na tržištu električne energije i pomoćnih usluga. Trenutačno su tržišne mogućnosti ograničene, a arbitražni model poslovanja praktično nije izvediv. Rokovi važenja energetskih odobrenja, uključujući ograničeno trajanje preliminarnih mišljenja operatora prijenosnog sustava, često su prekratki za realizaciju tehnički složenih i kapitalno intenzivnih projekata. Istodobno, nedovoljno ulaganje u prijenosnu i distribucijsku mrežu usporava priključenje elektrana i povećava rizik investicija. 

Rješenja zahtijevaju cjelovitu regulatornu doradu. Potrebno je jasno definirati naknade za priključenje, standardizirati obračun mrežarine te transparentno urediti sustav naknada za ograničenja rada baterija. Zakonodavni okvir treba omogućiti razvoj svih poslovnih modela – samostojećih, kolokacijskih i arbitražnih  – bez administrativnih prepreka. Nužno je omogućiti zajednička i virtualna obračunska mjerna mjesta, produljiti rokove energetskih odobrenja te prilagoditi natječajne procedure realnim rokovima izgradnje. Paralelno je potrebno sustavno jačati mrežu i planirati optimalne lokacije za baterijske sustave, kako bi BSEE postali temelj fleksibilnog, sigurnog i ekonomski održivog energetskog sustava. 

Publikaciju „Baterijske pohrane energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi“ možete preuzeti OVDJE.

Position Paper je autorsko djelo Hrvatske gospodarske komore, prilikom korištenja navoda ili podataka potrebno je navesti kao izvor: Udruženje OIE HGK, 6.3.2026.