Pojednostavnjenje, a ne deregulacija – što je Ursula von der Leyen najavila za Europu

 Snažnija, neovisnija i konkurentnija Europa bila je središnja poruka ovogodišnjeg govora o stanju Europske unije predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koji je danas uživo praćen i u Centru Doživi Europu u Zagrebu. Nakon prijenosa govora iz Strasbourga uslijedila je stručna analiza i rasprava o tome što novi europski prioriteti znače za građane, gospodarstvo i države članice, uključujući Hrvatsku.

Događanje je organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, a Hrvatska gospodarska komora i Netokracija bili su digitalni partneri programa koji je uključivao prijenos govora uživo iz Strasbourga, reakcije predsjednika političkih skupina u Europskom parlamentu te razgovor sa stručnim komentatorima.

 Izvor: Europska komisija

Hrvatsku gospodarsku komoru u programu je predstavljao Nikola Noršić, voditelj podcasta Podržimo održivo i moderator ispred HGK, zajedno s Ivanom Pelivanovićem iz Netokracije. U raspravi nakon govora sudjelovali su Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Kristian Turkalj s Pravnog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Iris Goldner Lang s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Igor Vidačak s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

U svom obraćanju Ursula von der Leyen ovogodišnji je govor postavila oko ideje snažnije i neovisnije Europe. Kao ključne teme izdvojila je konkurentnost europskog gospodarstva, cijene energije, smanjenje ovisnosti o uvozu kritičnih sirovina, razvoj umjetne inteligencije, klimatsku otpornost, sigurnost i obranu, potporu Ukrajini, migracije i zaštitu europske demokracije. Govor je pritom povezao gospodarsku konkurentnost i sigurnost. Europa, prema poruci Komisije, mora imati veći kapacitet djelovanja u svijetu u kojem su geopolitički i gospodarski odnosi sve nestabilniji.

Poseban naglasak stavljen je na potrebu da Europa bude brža. Von der Leyen najavila je daljnje ubrzavanje izdavanja dozvola, smanjenje administrativnog opterećenja te nastavak reforme jedinstvenog tržišta. Istodobno je naglasila da posao ne može završiti na europskoj razini, nego da i države članice moraju pridonijeti smanjenju prekomjerne regulacije.

Energetska neovisnost bila je još jedna od važnih gospodarskih tema. Predsjednica Komisije istaknula je potrebu povećanja domaće proizvodnje električne energije, ubrzanja priključenja na mreže i razvoja skladištenja energije, uz cilj udvostručenja proizvodnje električne energije do 2040. U kontekstu industrijske konkurentnosti najavila je i osnivanje Europske korporacije za kritične sirovine, koja bi trebala pomoći u smanjenju ovisnosti o uvozu materijala za baterije, čipove, čiste tehnologije i obranu.

 Izvor: Europska komisija

Umjetna inteligencija bila je jedna od središnjih tehnoloških tema govora. Von der Leyen je istaknula potrebu za razvojem europskih kapaciteta za umjetnu inteligenciju, ali i za snažnim sigurnosnim mehanizmima i ljudskim nadzorom. Posebno je naglasila primjenu umjetne inteligencije u proizvodnji, zdravstvu, poljoprivredi, energetici, obrani i prometu, te je najavila nove inicijative za strateške sektore. Uz gospodarstvo i tehnologiju, govor je snažno otvorio i pitanje europske sigurnosti. Predsjednica Komisije najavila je novu Europsku sigurnosnu strategiju, europski protokol za odgovor na određene hibridne prijetnje te ideju Europskog vijeća za sigurnost, uz naglašavanje nastavka suradnje s NATO-om.

Važan geopolitički naglasak u tom kontekstu bila je i prisutnost kanadskog premijera Marka Carneyja, kojeg je Ursula von der Leyen pozvala na govor kao gosta. Naime, von der Leyen je najavila ambiciju dodatnog produbljivanja odnosa EU-a i Kanade, uključujući mogućnost da Kanada postane prva pridružena članica Europske unije, uz snažnije povezivanje u području obrane, energetike, kritičnih sirovina, umjetne inteligencije, kvantne tehnologije te kibernetičke i gospodarske sigurnosti.

Među najavljenim inicijativama našli su se i Akt o kvalitetnim radnim mjestima, Europski plan za skrb, daljnje aktivnosti na području stanovanja te EU KIDS ACT, kojim Komisija želi snažnije zaštititi djecu i mlade u digitalnom okruženju. U završnom dijelu von der Leyen posebno je govorila o potrebi da Europa ponovno „osvoji srce Europljana“ i izgradi osjećaj zajedničkog europskog doma, uz najavu novog Europskog kongresa povodom 70. obljetnice Ugovora iz Rima.

 Izvor: Europska komisija

Stručni komentatori su nakon govora istaknuli važnost novih partnerstava i potrebe da Europa bude brža, energetski neovisnija, klimatski otpornija i sigurnija. U raspravi je naglašeno da umjetna inteligencija treba služiti čovjeku, a ne ga zamijeniti, kao i da europski regulatorni okvir – uključujući Uredbu o umjetnoj inteligenciji – predstavlja već postojeću osnovu na kojoj se može dalje graditi.

Jedna poruka iz rasprave posebno se nametnula kao svojevrsni zaključak cijelog događanja. Europa govori o pojednostavnjenju, a ne o deregulaciji. Cilj nije ukloniti pravila i standarde, nego učiniti europski regulatorni okvir jednostavnijim, bržim i provedivijim. Upravo je to važna razlika u trenutku kada se konkurentnost sve češće povezuje s administrativnim opterećenjem.

Ovogodišnji govor o stanju Europske unije otvorio je pitanje koje će biti važno i u razdoblju koje slijedi: može li Europa istodobno zadržati visoke standarde, zaštititi svoje građane i vrijednosti te postati dovoljno brza i konkurentna da odgovori na geopolitičke, tehnološke i gospodarske promjene? Upravo će provedba najavljenih mjera pokazati koliko se europski prioriteti iz Strasbourga mogu pretvoriti u konkretne promjene za građane i gospodarstvo.