Početak godine obilježen negativnim kretanjima vanjskotrgovinske bilance

Tako je početkom ove godine, kao i u cijeloj prošloj godini, bio prisutan snažan utjecaj kretanja cijena sirove nafte na kretanje robne razmjene s inozemstvom. Pod utjecajem rasta prosječne cijene sirove nafte od približno 25% u odnosu na prošlogodišnji siječanj te znatno povećane proizvodnje u naftnoj industriji od čak 43%, naftni derivati su i nadalje imali najveći utjecaj na rast ukupne vrijednosti izvoza. S druge strane, isti čimbenici snažno su utjecali i na kretanje vrijednosti uvoza. Točnije, znatno je povećana vrijednost uvezenih naftnih derivata te sirove nafte kao sirovine za preradu. Zbog toga je samo kod naftnih derivata deficit u razmjeni s inozemstvom u odnosu na prošlogodišnji siječanj povećan četiri puta. Osim izvoza naftnih derivata, najveći je rast vrijednosti izvoza ostvaren kod motornih vozila, strojeva i uređaja, obrađenog drva te kemikalija i kemijskih proizvoda. Međutim, u siječnju je kod više djelatnosti zabilježen izraženiji pad vrijednosti izvoza na godišnjoj razini, pri čemu se posebno isticala farmaceutska industrija, čiji je izvoz u prošloj godini snažno rastao. Tako je ukupan rast izvoza u odnosu na prošlogodišnji siječanj iznosio samo 3,2%. Istovremeno je pod utjecajem opisanog rasta cijene sirove nafte i nastavka rasta domaće potražnje vrijednost uvoza povećana za 14,6% na godišnjoj razini, pa je u siječnju zabilježen 37,4% veći robni deficit nego u prvom mjesecu prošle godine.

Prvi rezultati za prva dva mjeseca pokazuju da je negativno kretanje vanjskotrgovinske bilance nastavljeno i u tom razdoblju, odnosno da je nastavljen trend znatno dinamičnijeg rasta uvoza od izvoza. To je pored povećanja deficita dovelo i do smanjivanja pokrivenosti uvoza izvozom, sa 66,0% u prva dva mjeseca prošle godine na 59,3%. Ovi će podaci, zbog naknadne procjene vanjske trgovine ispod praga za obavezno podnošenje Intrastat obrazaca, ipak biti znatnije korigirani.