Izvor: Pixabay

Peta godina rasta maloprodajnoga prometa


Objavljeno: 07. 02. 2019. , Ažurirano: 10. 06. 2019.


Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u prosincu 2018. godine bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 4% veći u odnosu na prosinac 2017. godine, čime je nastavljen godišnji trend rasta, koji kontinuirano traje od rujna 2014. godine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u prosincu 2018. godine bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 4% veći u odnosu na prosinac 2017. godine, čime je nastavljen godišnji trend rasta, koji kontinuirano traje od rujna 2014. godine. 

 

Na taj je trend rasta maloprodajnoga prometa djelomično utjecalo poboljšanje pouzdanja potrošača, koje je od listopada 2014. godine samo u šest mjeseci bilo lošije. Na poboljšanje pouzdanja potrošača u posljednjim su godinama određeni utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015. i 2017. godine, a imale su utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva.

 

U 2018. godini promet u trgovini na malo realno je bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,8% veći u odnosu na 2017. godinu, što je ujedno i sporija dinamika rasta u odnosu na onu iz 2017. godine (kada je rast iznosio 4,7%). Prošla je godina bila peta godina rasta, ali s obzirom na to da je u razdoblju 2008. – 2013. bio zabilježen samo jedan rast (u 2011. godini), prošlogodišnja je razina realnoga prometa 3,2% manja u odnosu na onu iz 2008. godine. Ako bi se zadržala prošlogodišnja dinamika rasta realnoga prometa u trgovini na malo, razina prometa iz 2008. godine bila bi prestignuta ove godine. Za ovu godinu očekujemo nastavak rasta maloprodajnoga prometa na što će, među ostalim, povoljno utjecati i nova porezna reforma koja se primjenjuje od siječnja ove godine, a povoljno utječe na rast plaća.

Osim spomenutog realnog rasta neto plaća i poboljšanja pouzdanja potrošača, na rast prometa u prošloj godini povoljno je utjecao i turizam, tj. rekordni turistički rezultati (turistička noćenja i devizni prihod od turizma), i to najviše u srpnju i kolovozu, tj. u mjesecima kada se ostvari najviše maloprodajnoga prometa u godini (oko petine godišnjeg prometa u oba spomenuta mjeseca zajedno) i najviše turističkih noćenja.

 

Ta su povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa posljednjih godina pozitivno utjecala i na kretanja osobne potrošnje, tj. najveće komponente BDP-a (u 2017. godini razina od 57,3% BDP-a), koja od drugoga kvartala 2015. godine kontinuirano raste na godišnjoj razini te tako pozitivno utječe i na ostvareni rast BDP-a. Povećana potrošnja stanovništva utječe i na kretanja robnoga uvoza, čija vrijednost u ovoj godini raste bržom dinamikom od vrijednosti robnoga izvoza te se tako povećava i robni deficit vanjskotrgovinske razmjene.

 

Na razini EU također se bilježe pozitivna kretanja u maloprodaji. Tako je u prosincu 2018. godine maloprodajni promet EU (obuhvaća poduzetnike kojima je pretežita djelatnost registrirana u odjeljku G47 – trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima) realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 1,2% (u Hrvatskoj 5,6%) veći u odnosu na isti mjesec 2017. godine, čime je nastavljen trend godišnjega rasta, koji kontinuirano traje od kolovoza 2013. godine.

To je djelomično rezultat povoljnijega trenda na tržištu rada te kretanja potrošačkog optimizma koji je, iako i dalje negativan, bio znatno povoljniji u odnosu na prethodno razdoblje (2008. – 2013.). Tako je od ožujka 2017. godine kontinuirano trajao trend godišnjega poboljšanja pouzdanja potrošača, ali u kolovozu 2018. godine trend je prekinut, tj. pouzdanje potrošača od kolovoza nešto je nepovoljnije, što je dijelom rezultat negativnih očekivanja potrošača kada je u pitanju općenita gospodarska situacija u posljednjih i budućih 12 mjeseci.

Prošla je godina, na razini EU (podaci za Grčku, Cipar i Nizozemsku nisu dostupni), bila (kao i u Hrvatskoj) peta uzastopna godina rasta realnoga maloprodajnog prometa, tj. u 2018. godini promet je bio 2% veći u odnosu na 2017. godinu. Rast je zabilježen u većini zemalja EU (samo je u Belgiji, Italiji i na Malti zabilježen neznatan pad), a razina prometa bila je 8,6% veća u odnosu na onu iz 2008. godine (razina je veća još od 2015. godine). U Hrvatskoj (-1,3%) i još šest zemalja (Danska, Španjolska, Italija, Latvija, Luksemburg i Portugal) razina prometa još je uvijek manja nego 2008. godine.