Pet godina Pariškog sporazuma – pomaka ima, ali još smo daleko od zacrtanih ciljeva

Ove godine obilježavamo prvih pet godina provedbe Pariškog sporazuma koji je, unatoč političkim i gospodarskim turbulencijama, zadržao integritet oko zajedničkog globalnog cilja borbe s klimatskim promjenama. Sporazum je potpisan 12. prosinca 2015. godine.

"Najveći potres izazvao je američki izlazak iz sporazuma, ali novoizabrana administracija već se usmeno obvezala na ponovno pridruživanje Pariškom sporazumu. Globalna zdravstvena kriza drugi je bitan faktor koji uteče na realizaciju zacrtanih ciljeva. Posljednja izvješća o emisijama pokazuju da nije zabilježen željeni pad. Izvješća o emisijama iz prometa ukazuju kako je drastičan pad putovanja u svijetu doveo do smanjenja emisija od samo 7 posto godišnje. Nije smanjena ni proizvodnja goriva iz fosilnih izvora, iako je potražnja za njima značajno pala. Valja istaknuti i da petogodišnji izvještaji pokazuju da svijet nije na putu da ograniči porast globalne temperature na 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine", rezimirala je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.

Nastojanja usmjerena na borbu s klimatskim promjenama ipak su značajno intenzivirana u posljednjih godinu dana. "Aktivnosti su usmjerene na podizanje ciljeva smanjivanja emisija stakleničkih plinova, snažnije definiranje strateških politika vezano uz korištenje obnovljivih izvora energije, razvoj klimatski prihvatljivih energenata, kao što je primjerice vodik, ali i uključivanje svih dionika društva u borbu s izazovima klimatskih promjena. Važno je naglasiti da je uključivanje primjerice financijskog sektora, kroz definiranje zakonodavnog okvira za uspostavu sustava održivog financiranja, izuzetno značajan korak za ostvarivanje željenih učinaka. Dodatno se želi usmjeriti razvoj društva na primarno korištenje zelene energije, kreiranje globalnih klimatski neutralnih ekonomija i na kraju, društva koje će se brzo i jednostavno prilagoditi svim izazovima", kazala je Šćulac Domac.

Hrvatska je kao punopravna članica Unije također prihvatila sve obveze koje su definirane na europskoj razini. Međutim, izazov će za hrvatsko gospodarstvo biti veći, budući da spadamo u skupinu europskih zemalja čiji je BDP niži i kojima je potrebna dodatna pomoć za postizanje željene transformacije gospodarstva.

U premošćivanju tog izazova značajna je uloga i Hrvatske gospodarske komore koja svojim aktivnostima potiče članice na transformaciju poslovanja prema održivom i klimatski neutralnom gospodarstvu.

Transformaciju gospodarstva posebno je važno uskladiti s principima ciljeva održivog razvoja, o kojima HGK informira članice kroz edukacije, skupove i razmjenu dobrih praksi putem platforme HGK_COR AKCELERATOR. Komora se posebno zalaže za snažan razvoj energetskog sektora temeljenog na obnovljivim izvorima energije i osiguravanje konkurentnosti nacionalnog gospodarstva tako da primjena sustava trgovanja emisijskim jedinicama bude usklađena s nacionalnim ekonomskim mogućnostima.

HGK potiče i razvoj održivog poslovnog modela provedbe Pariškog sporazuma kako bi se izbjeglo 'izmještanje' industrije, pripremu sveobuhvatne procjene rizika izloženosti gospodarstva utjecaju klimatskih promjena, aktivno uključivanje gospodarstva u proces transformacije uz korištenje sredstava osiguranih iz Modernizacijskog i Inovacijskog fonda, kao i Fonda za pravednu tranziciju te Fonda za oporavak te korištenje sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi na način da se energetski intenzivnim industrijama omogući brža i lakša transformacija poslovanja.

"Svakako treba raditi i na snažnijoj razmjeni iskustava o primjeni najboljih rješenja u gospodarenju otpadom, promicanju razvoja trgovanja sekundarnim sirovinama i vrednovanju izvrsnih poslovnih praksi u smislu razvijanja olakšica i poticajnih mjera kako bi se potaknuo što veći broj tvrtki na tranziciju na niskougljično i kružno gospodarstvo", naglasila je Šćulac Domac.

Inače, Pariški sporazum potpisan je na 21. zasjedanju Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) u Parizu 2015. godine, a do sada ga je ratificiralo 118 država od 194 potpisnice. Zemlje potpisnice su se, između ostalog, obvezale aktivno raditi na ograničavanju globalnog zatopljenja na temperature "znatno ispod" 2°C, ali i osnaživanju kapaciteta država da se bore s posljedicama klimatskih promjena.