Panel o vodiku: Za budućnost vodika u Europu ključna je suradnja

Potencijal vodika u dekarbonizaciji te regulativa, infrastruktura i visoki troškovi, naglasci prvog Trilateralnog poslovnog foruma o vodiku kojeg su organizirala veleposlanstva Mađarske u Zagrebu i Ljubljani, a na skupu se govorilo i o mogućnostima suradnje Mađarske, Hrvatske i Slovenije u korištenju vodika kao jednog od temelja zelene tranzicije.

Hrvatska gospodarska komora organizirala je panel "Koncept vodika kao čistog i obnovljivog izvora energije – tehnički i ekonomski izazovi te uloga vodika u energetskoj tranziciji ka izvorima s nultom emisijom", koji je bio prilika za otvorenu raspravu o tehničkim i ekonomskim izazovima te budućnosti vodika kao ključnog dijela energetske tranzicije.

Panelu su, između ostalih, prisustvovali Danica Maljković, koja obnaša funkciju članice Uprave Hydrogen Europe i predsjednice Grupacije za vodik HGK, Viktor Paragh, savjetnik u konzultantskoj tvrtki IFUA. Svoja iskustva iznijeli su i stručnjaci poput Szupera Józsefa iz Mađarske agencije za razvoj mobilnosti (HUMDA) i Marka Ileršiča, savjetnika direktora Ekonomskog odjela slovenske kompanije Plinovodi. Na panelu je sudjelovao i Miha Trunkelj kao predstavnik Slovenskog udruženja za vodik, dok je hrvatski pogled na temu ponudio Dražen Balić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Tijekom rasprave, naglasak je stavljen na suradnju među zemljama kao ključnu komponentu za uspješan razvoj vodikovog gospodarstva. Panelisti su istaknuli kako Europa trenutno prolazi kroz tranziciju u kojoj postoji rizik od nejednakog razvoja među državama članicama. Neke zemlje brže napreduju, dok druge, zbog manjka resursa i regulatornih prepreka, zaostaju. Posebno je naglašena važnost financijskih mehanizama, poput European Hydrogen Bank koja će nastojati prilagoditi svoje kriterije za nadolazeće aukcije kako bi omogućila širi spektar projekata i država da sudjeluju. U prvoj aukciji, značajan dio sredstava otišao je u projekte u Španjolskoj, što je otvorilo pitanja o ravnomjernoj raspodjeli sredstava među državama članicama. Stoga će se u drugoj aukciji, zakazanoj za prosinac 2024., uvesti izmjene koje će osigurati širi geografski i sektorski obuhvat.

Dodatno, razgovaralo se o izazovima u praktičnoj primjeni strategija koje su do sada postavile visoku ljestvicu za vodikov sektor, a poseban naglasak stavljen je na postojeću plinsku infrastrukturu koja će igrati značajnu ulogu u ovoj tranziciji. Očekuje se da će ona biti prva koja će pomoći premostiti izazove povezane s razvojem vodikovih sustava.

Osim toga, skladištenje energije, posebno u kontekstu vodika, ima ključnu ulogu u tranziciji. Istaknuto je kako postojeća plinska infrastruktura može igrati važnu ulogu u transportu i skladištenju vodika, čime bi mogla pomoći u rješavanju izazova vezanih uz razvoj novih vodikovih sustava. Vodik se može učinkovito skladištiti u postojećim plinskim skladištima, što bi omogućilo bolje upravljanje energijom, posebice u kontekstu fluktuacija potražnje i ponude obnovljivih izvora energije. Korištenje postojeće plinske infrastrukture predstavlja priliku da regija postane tranzitni ili čak proizvodni hub za vodik, čime bi se dodatno ojačala energetska sigurnost i stabilnost.

Istaknute su i vrijedne regionalne inicijative, poput North Adriatic Hydrogen Valley, koje pokazuju konkretne korake prema razvoju vodikovog gospodarstva. Ove inicijative predstavljaju značajan doprinos stvaranju regionalnih tržišta vodika i jačanju suradnje među zemljama u regiji.

Zaključno, suradnja među zemljama regije te usklađivanje regulative i financijskih mehanizama bit će ključni faktori za uspješnu tranziciju prema vodiku kao čistom izvoru energije. Panelisti su se složili kako je sada ključni trenutak za pretvaranje strategija u konkretne projekte i stvaranje održivih poslovnih modela koji će podržati ovaj razvoj.