Objavljeno: 09. 06. 2020. , Ažurirano: 09. 06. 2020.

Kao što se očekivalo, u ožujku je zabilježen izraženiji utjecaj pandemije izazvane širenjem koronavirusa na robnu razmjenu s inozemstvom. Otežan protok roba, zaustavljanje pojedinih proizvodnih pogona u zemljama zahvaćenima pandemijom, pad inozemne i domaće potražnje te prateći pad globalnih cijena doveli su do znatnog smanjivanja vrijednosti izvoza i uvoza na godišnjoj razini. Točnije, vrijednost izvoza u kunama bila je 8,1% manja nego u ožujku prošle godine, dok je vrijednost uvoza smanjena za 11,0%. Zbog takvih kretanja došlo je i do znatnog usporavanja kumulativne stope rasta izvoza za prva tri mjeseca na samo 0,8%, dok je vrijednost uvoza na godišnjoj razini istodobno smanjena za 0,5%, što je dovelo do pada iznosa robnog deficita od 2,6% na godišnjoj razini.

Promatrano po proizvodima, odnosno djelatnostima, najviše je smanjena vrijednosti izvoza naftnih derivata, farmaceutskih proizvoda, motornih vozila te strojeva i uređaja. Pojedine su djelatnosti ipak i nadalje bilježile znatan rast izvoza, pri čemu se najviše isticalo rudarstvo i vađenje te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, koju u najvećoj mjeri čini brodogradnja. Pritom se kod rudarstva i vađenja radilo o povećanju izvoza sirove nafte prema susjednoj Mađarskoj, čiji se rast gotovo u potpunosti poklapao s ukupnim rastom izvoza ove djelatnosti. Promatrano po tržištima, zabilježen je znatan pad vrijednosti izvoza prema svim najvećim izvoznim tržištima; Italiji, Njemačkoj, BiH i Sloveniji, pri čemu je kudikamo najveći pad zabilježen prema Italiji, članici EU prvoj i najsnažnije pogođenoj pandemijom. Međutim, zbog spomenutog izvoza nafte u Mađarsku i izvoza brodova koji će biti registrirani pod zastavom Luksemburga, vrijednost izvoza prema EU tržištu povećana je na godišnjoj razini za 4,3%.

Kod uvoza je najviše smanjena vrijednost uvezenih naftnih derivata, motornih vozila i električne energije, pri čemu je na uvoz naftnih derivata znatnije utjecao pad cijene sirove nafte na globalnom tržištu od oko 20%. S druge strane, najveći rast uvoza zabilježen je kod farmaceutskih proizvoda, jednim dijelom zbog nabave potrebne opreme i lijekova za suzbijanje pandemije, rudarstva i vađenja te prehrambenih proizvoda. Prema podacima o kretanju industrijske proizvodnje, jedan dio povećanog uvoza sirove nafte odnosio se na znatno povećanje prerade koja je u prva tri mjeseca bila dva puta veća nego godinu dana prije. Promatrano po zemljama, najveći pad vrijednosti uvoza zabilježen je kod Italije i Mađarske, iz koje Hrvatska najviše uvozi električnu energiju, prirodni plin i naftne derivate, a snažan pad zabilježen je i kod uvoza iz Rusije, Kine i Koreje.

Prema prvim procjenama za travanj, negativni su trendovi u kretanju robne razmjene nastavljeni, odnosno vrijednost izvoza je u prva četiri mjeseca na godišnjoj razini smanjena za 5,1%, a uvoza za 10,2%.