Održan poslovni forum Perspektive južnih vrata Europe


Objavljeno: 09. 10. 2019. , Ažurirano: 18. 11. 2019.


U utorak, 1. listopada, u Pomorskom povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci u 10 sati, svečano je otvoren Poslovni forum Perspektive južnih vrata Europe.

Organizator je HGK – ŽK Rijeka uz potporu Vlade Republike Hrvatske, pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te u suradnji s partnerima: Primorsko-goranskom županijom, Gradom Rijeka, Lučkom upravom Rijeka, HŽ Infrastrukturom, HŽ Cargom, HŽ Putničkim prijevozom, Hrvatskim društvom željezničkih inženjera, tvrtkom Manšped, a medijski pokrovitelj bio je Novi list.

Poslovni forum bio je posvećen 150. obljetnici početka gradnje Riječke pruge, odnosno dionice od Karlovca do Rijeke. Ugovor o gradnji između Ugarsko-hrvatskog ministarstva za javne radove i komunikacije i Generalnog poduzetništva za gradnju željeznice Karlovac – Rijeka, konzorcija u vlasništvu braće Oskara i Guida Pongratz potpisan je 26. srpnja 1869. godine, nakon čega je počela gradnja. Rok završetka gradnje bio je 13. kolovoza 1873. godine. Gradnja je trajala do 23. listopada 1873. godine, kada je pruga i puštena u promet. Po podacima iz tiska tog doba, na pruzi je radilo i do 23.000 radnika. Radovi su trajali četiri godine, točnije 1581 dan, odnosno brzinom od gotovo 112 m pruge dnevno. Imajući u vidu kompleksnost građevinskog zahvata, nepristupačan teren, ondašnju tehnologiju gradnje koja se uglavnom svodila na fizički rad velikog broja radnika, najčešće daleko od cestovnih prometnica, danas ostajemo zadivljeni tim poduhvatom, koji je eto ipak kasnio (samo) dva mjeseca i deset dana od roka koji je inicijalno planiran i ugovoren.

Na otvorenju Poslovnog foruma svim uzvanicima obratio se ministar koji je bio i u poziciji izaslanika predsjednika Vlade RH Oleg Butković, rekavši da pruga Zagreb – Rijeka ima veliki potencijal te da je razvoj željezničke infrastrukture jedan od glavnih preduvjeta za dosezanje punog potencijala riječke luke i da se procjenjuje kako će u obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture u Hrvatskoj do 2030. biti uloženo oko 3,5 milijardi eura.

Eminentni hrvatski i strani stručnjaci prvog dana Foruma raspravljali su na Okruglom stolu o potencijalima Riječkog prometnog pravca, ali isto tako i o svim okolnostima koje su priječile da se taj puni potencijal i ostvari. Tema okruglog bila je Prostorni planovi i željeznička povezanost – temelj razvoja i konkurentnosti. Vođena je vrlo zanimljiva rasprava o prometnom planiranju kakvo je ono i kakvo bi trebalo biti da bude više u službi gospodarstva i zajednice. U pogledu željezničkog povezivanja raspravljalo se o investicijama u željezničku i prometnu infrastrukturu o analizi kapaciteta Riječke pruge, prometnim strategijama i o međunarodnom povezivanju prometa. Također bilo je razgovora o liberalizaciji željezničkog prometa koridorima i pravcima širenja prometne mreže.

Drugi dan Poslovnog foruma, 2. listopada, u putničkom vlaku na relaciji Rijeka – Zagreb održana su dva panela pod nazivom Prometna infrastruktura i povezanost logističkih centara te panel Perspektive južnih vrata Europe i novi europski put svile. U prvom panelu Prometna infrastruktura i povezanost logističkih centara bilo je govora o nacionalnom programu željezničke infrastrukture, investicijama u infrastrukturu jednako željezničku koliko i od strane Lučke uprave Rijeka u izgradnju lučkih prekrcajnih terminala. Također bilo je riječi i o povezivanju logističkih centara i razmjeni multimodalnih informacija u željezničkom prometu. U drugom panelu Perspektive južnih vrata Europe i novi europski put svile uz uvodno obraćanje gosp. Zlateva novog voditelja predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj razmatrala su se pitanja investiranja u infrastrukturu iz EU sredstava i govorilo se o Riječkom prometnom pravcu.

U putničkom vlaku potpisan je i Sporazum o suradnji na aktivnostima vezanima za obnovu pruge L213 Lupoglav-Raša i uspostavu prometa do luke Bršica između HŽ Infrastrukture i Lučke uprave Rijeka. Također u putničkom vlaku predstavljen je i projekt Rijeka Europska prijestolnice kultura.

Zaključno, poslovni je forum dao ozbiljne smjernice za novi poduzetnički i investicijski poduhvat. Radi toga ŽK Rijeka predlaže da se uspostavi stalna i redovita suradnja putem sastanaka i godišnjih konferencija svih dionika multimodalnog prometa te da se poboljša regionalna i međunarodna suradnja odnosno prometna povezanost.

Prezentacije možete pronaći u rubrici Prateći dokumenti.