Održivost više nije izbor: Hrvatska poduzeća pod pritiskom kupaca i banaka

Hrvatska gospodarska komora, u suradnji s konzultantskom tvrtkom Spring+shift, predstavlja rezultate istraživanja „Zahtjevi održivosti u lancima vrijednosti i spremnost poduzeća na odgovor“, provedenog na uzorku od 151 gospodarskog subjekta iz Hrvatske. Istraživanje pokazuje da se hrvatsko gospodarstvo nalazi na prekretnici: održivost je za 84,4  posto poduzeća važna ili strateški prioritet, a zahtjevi za ESG-podacima postali su svakodnevica.

Glavne prepreke više nisu ni znanje ni novac, nego prekomjerna administracija i nedostatak vremena. Istraživanje otkriva i izražen jaz između velikih i malih poduzeća te između deklarativne svijesti i stvarne primjene, posebice u području održivog financiranja. Istraživanje je dostupno u pratećim dokumentima.

Iako se često pretpostavlja da zahtjevi održivosti dolaze iz zakonskih obveza, nalazi pokazuju suprotno. Zahtjevi hrvatskim poduzećima ponajprije stižu od velikih kupaca i korporacija (70,6 %) te financijskih institucija i banaka (48,6 %), a tek potom od javne uprave i regulatora (23,9 %). Najčešći oblik zahtjeva su ESG upitnici i samoprocjene, s kojima se u posljednje dvije godine susrelo čak 79,8  posto sudionika, a slijede zahtjevi za podacima o emisijama stakleničkih plinova i energiji (61,5 %) te za certifikatima poput ISO, FSC ili EcoVadis (59,6 %).

Kupci i banke tako postaju de facto regulatori održivosti, a čekanje na zakonsku obvezu, upozoravaju autori istraživanja, postaje rizična poslovna strategija.

Svijest visoka, primjena zaostaje

Izvještaje o održivosti već izrađuje 45,9  posto sudionika, a dodatnih 41,3 posto za to je zainteresirano, što znači da gotovo 87 posto poduzeća prepoznaje vrijednost izvještavanja. Sličan uzorak vidljiv je i kod održivog financiranja: pojam poznaje 86,7 posto sudionika, no neki oblik takvog financiranja dosad je koristilo tek 20 posto. „Jaz između znanja i primjene crvena je nit koja povezuje gotovo sva poglavlja istraživanja“, ističu autori.

Velika i mala poduzeća - dvije različite priče

Istraživanje jasno pokazuje da veličina poduzeća, više od djelatnosti ili sjedišta, određuje razinu izloženosti zahtjevima i sposobnost odgovora. Među velikim poduzećima izvještaje o održivosti izrađuje čak 78 posto sudionika, dok nijedno mikro poduzeće u uzorku trenutačno ne izrađuje takve izvještaje. Kod velikih subjekata dominantni pokretač je regulativa (76 %), a kod malih poduzeća osobne vrijednosti vlasnika i pristup programima financiranja (po 50 %).

Zabrinjava podatak da 12,8 posto poduzeća nema nijednu osobu formalno odgovornu za održivost, a u dodatnih 30,3  posto o održivosti brinu zaposlenici koji tu zadaću obavljaju uz druge poslove. Kod malih i srednjih poduzeća, koja su dio europskih dobavljačkih lanaca, postoji stvarni rizik da budu istisnuti iz poslovnih odnosa, ne zato što nisu održivi, nego zato što ne stignu to dokazati.

Zelena tranzicija u tijeku, ali bez dostatnih sredstava

Gotovo 47 posto sudionika navodi da je već u procesu zelene tranzicije, a dodatnih 47,8  postoo njoj razmišlja. No, samo 20  posto poduzeća u tranziciji smatra da raspolaže dostatnim financijskim sredstvima. Procjene potrebnih ulaganja u sljedećih pet godina uglavnom se kreću u rasponu do pet milijuna eura, što upućuje na potražnju koju klasično tržišno financiranje slabo pokriva. Poduzeća najviše zanimaju održivi krediti (52,2 %), projektno financiranje (51,1 %) i dugoročni instrumenti (57,8 %) uz naglasak da im ne treba prvenstveno jeftiniji novac, nego jednostavniji i razumljiviji put do njega.

Što poduzeća zaista trebaju

Upitani što bi im najviše pomoglo, sudionici jasno biraju praksu pred teorijom: praktične primjere i studije slučaja (67,0 %) te tumačenje regulative (51,4 %). Čak tri četvrtine poduzeća otvoreno je za stručnu savjetodavnu podršku, a 92,2 % ih smatra da je podrška države i financijskih institucija vrlo ili djelomično važna. „Ključ iskoraka nije u dodatnom uvjeravanju poduzeća, nego u uklanjanju prepreka standardizacijom zahtjeva, praktičnim alatima tumačenjem propisa i ciljanom stručnom podrškom“, zaključuju autori istraživanja.

Predstavljanje rezultata istraživanja na konferenciji „Podržimo održivo“

Poduzeća mogu svoju razinu održivosti provjeriti uključenjem u ESG rejting, strukturirani okvir kojim mogu na jednom mjestu evidentirati svoju izloženost zahtjevima održivosti, prepoznati vlastite kapacitete i identificirati konkretne korake za jačanje konkurentnosti u europskim lancima vrijednosti.

Rezultati istraživanja i njihove implikacije bit će  prezentirani na konferenciji „Podržimo održivo“, koju HGK organizira 9. i 10. rujna 2026. godine u Zagrebu.