Izvor: Shutterstock
Održivo poslovanje: Hrvatska poduzeća traže jednostavniji put do kapitala
Objavljeno: 23. 10. 2026.
Izvor: Shutterstock
Rezultati istraživanja Hrvatske gospodarske komore i savjetničke kuće Spring+shift pokazuju velik raskorak između interesa tvrtki za održivo financiranje i njegove primjene u praksi. Održivo financiranje je koncept poznat većini poduzeća, ali još nije zaživio u poslovnoj praksi.
Od ukupno 151 sudionika, njih gotovo 90 posto barem djelomično poznaje pojam i svrhu održivog financiranja, a neki je oblik takvog financiranja dosad koristilo samo 20 posto njih.
Istodobno, potrebe za ulaganjima u zelenu tranziciju konkretne su i neposredne. Među poduzećima koja su već u procesu tranzicije ili planiraju ulaganja s društvenim učinkom, samo 20 posto smatra da raspolaže odgovarajućim i dostatnim financijskim sredstvima. Njih oko 40 posto navodi da takva sredstva nema, dok jednako toliko nije sigurno raspolaže li dostatnim sredstvima. Približno polovica sudionika koji su procjenjivali svoje buduće potrebe očekuje da će im u sljedećih pet godina trebati do pet milijuna eura za ulaganja.
"Poduzeća prepoznaju potrebu za ulaganjima, ali se istodobno suočavaju s preprekama poput složenih administrativnih postupaka i nedostatka informacija o dostupnim instrumentima. To su povratne informacije koje dobivamo i na našoj ESG akademiji i kroz koju povezujemo potrebe gospodarstva s mogućnostima financijskog sektora. Poduzećima trebaju jasne i praktične informacije o tome kako pripremiti projekte i doći do potrebnih sredstava. Cilj nam je da održivo financiranje postane konkretniji i dostupniji alat za ulaganja u konkurentnije i otpornije poslovanje hrvatskog gospodarstva", istaknula je Ana Marinović, viša stručna savjetnica u Sektoru za energetiku i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore.

Ana Marinović, viša stručna savjetnica u Sektoru za energetiku i održivi razvoj HGK; Izvor: HGK
Poduzeća traže dugoročno financiranje i konkretne instrumente
Rezultati istraživanja pokazuju da interes poduzeća nije ograničen na financiranje već prepoznatih "zelenih"projekata. Tranzicijsko financiranje, namijenjeno promjenama poslovanja i prelasku na održivije tehnologije i procese, zanima gotovo 60 posto sudionika. Društveno ili impact financiranje, usmjereno na pozitivne učinke na ljude i zajednicu, zanima 40 posto sudionika. Kada je riječ o konkretnim instrumentima, najveći interes postoji za održive kredite te projektno financiranje, slijedi leasing okolišno prihvatljivih vozila i opreme. Poduzeća pritom preferiraju dugoročnije izvore kapitala: financiranje na rok dulji od tri godine želi gotovo 60 posto ispitanika.
Kompleksne administrativne zahtjeve kao prepreku navodi skoro polovica ispitanika, a nedostatak dostupnih informacija više od trećine. Poduzeća stoga ističu potrebu za jednostavnijim i bržim postupcima, jasnim uvjetima prijave i financijskim poticajima. Rezultati tako ukazuju na potrebu za povezivanjem financijskih instrumenata s konkretnim investicijskim potrebama poduzeća, uz razumljive kriterije, transparentne uvjete i podršku u pripremi projekata.
"Preko 60 posto ispitanika, hrvatskih poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju, nije koristilo nijedan oblik ovakvog financiranja. Jednak udio njih ukazuje na važnost jednostavnijih i jasnijih procesa, informacija i instrumenata koji bi im olakšali pokretanje ulaganja. S obzirom na sve to, vidljiva je potreba da se stvore uvjeti u kojima će projekti lakše dolaziti do financiranja i u kojima će se privatni kapital učinkovitije usmjeravati prema tranziciji gospodarstva", kaže Gorana Pavičić Nišević, izvršna partnerica u savjetničkoj kući Spring+shift te jedna od autorica istraživanja.

Gorana Pavičić Nišević, izvršna partnerica u savjetničkoj kući Spring+shif; Izvor: Spring+shif