Održivi razvoj kao razvojna smjernica Ličko-senjske županije

Sjednicu su vodili predsjednik ŽK Otočac Joso Brajković i zamjenica predsjednika Gospodarskog vijeća Mirela Glavaš, koji su u razgovoru s prisutnim članovima vijeća otvorili raspravu o ključnim razvojnim temama.

Poseban naglasak tijekom sjednice stavljen je na aktualne projekte i izazove koji izravno utječu na razvoj energetskog sektora i poduzetništva na području Ličko-senjske županije, s ciljem jačanja održivog razvoja i međusektorske suradnje.

Robert Katalinić, član Uprave tvrtke Selan, osvrnuo se na regulatorne i investicijske izazove u razvoju obnovljivih izvora energije, posebno na postupak nepotpunog izvlaštenja (služnosti) te nedavno donesenu odluku o naknadama za priključenje na elektroenergetsku mrežu. Istaknuo je kako su jasna i predvidiva regulativa te učinkovit administrativni okvir ključni za ubrzanje realizacije projekata i poticanje ulaganja u energetsku infrastrukturu. U tom kontekstu predstavio je i projekt vjetroparka Vrataruša II u Ličko-senjskoj županiji, vrijednosti 25 milijuna eura, kojim se postojeći kapaciteti proširuju za dodatnih 21 MW instalirane snage. Projekt je dio šireg razvoja obnovljivih izvora energije i jačanja prijenosne mreže na tom području. Govoreći o dugoročnoj održivosti, Katalinić je naglasio i pitanje zbrinjavanja opreme vjetroelektrana nakon isteka koncesije od 20 do 30 godina. Koncesionar je obvezan ukloniti opremu i infrastrukturu te zemljište vratiti u prvobitno stanje, pri čemu se većina materijala (čelik, bakar, aluminij) može reciklirati, dok lopatice rotora i dalje predstavljaju najveći izazov u procesu zbrinjavanja.

Darko Vrban, predstavnik tvrtke BE-TO Brinje informirao je sudionike sjednice kako je Hrvatska platforma za biomasu britanskog fonda Ancala nedavno preuzela postrojenje na biomasu od Šerif Grupe. Naglašeno je i kako će postrojenje nastaviti voditi postojeći tim zaposlenika te će poslovati u okviru Hrvatske platforme za biomasu pod vodstvom izvršnog direktora platforme. U okviru plana razvoja do 2030. godine najavljeno je daljnje povećanje proizvodnih kapaciteta s ciljem pozicioniranja Hrvatske platforme za biomasu među vodeće proizvođače obnovljive energije u Hrvatskoj.

O važnosti održivih ulaganja u turističkom sektoru govorio je i Ilija Crnjak, član društva Smoljanac, predstavivši projekte usmjerene na zelenu tranziciju, održivost i digitalizaciju poslovanja Campinga Plitvice. Istaknuto je kako tvrtka provodi višemilijunske investicije s ciljem podizanja kvalitete smještajnih kapaciteta i razvoja luksuznih sadržaja uz primjenu ekološki prihvatljivih rješenja. Poseban fokus stavljen je na razvoj cjelogodišnjeg poslovanja i pozicioniranje kampa kao vodeće održive turističke destinacije u blizini Plitvičkih jezera. Kroz ulaganja u infrastrukturu, wellness sadržaje, bazene i luksuzne mobilne kućice, Camping Plitvice nastoji spojiti vrhunski turistički doživljaj s očuvanjem prirodnog okoliša i lokalnog identiteta Like.

Zaključeno je kako energetska tranzicija, ulaganja u obnovljive izvore energije i razvoj održivog poduzetništva predstavljaju važne razvojne prilike za Ličko-senjsku županiju. Istaknuta je važnost suradnje javnog i privatnog sektora, stvaranja stabilnog investicijskog okruženja te poticanja projekata koji doprinose zelenoj tranziciji, energetskoj neovisnosti i dugoročnom razvoju lokalnih zajednica.

Sjednica Gospodarskog vijeća ŽK Otočac u upravnoj zgradi NP Sjeverni Velebit; Izvor: HGK

S konferencije „Održivost u srcu Velebita 2.0“, održane 8. svibnja u upravnoj zgradi Nacionalnog parka Sjeverni Velebit u Krasnu kao domaćinu, u organizaciji Mirele Glavaš, pod pokroviteljstvom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ličko-senjske županije, poslana je snažna poruka o potrebi integriranog i dugoročno održivog razvoja temeljenog na suradnji energetike, gospodarstva i lokalne zajednice.

Krasno je pritom istaknuto kao središnje mjesto promišljanja održivosti, gdje su kroz rasprave otvorena pitanja zelene tranzicije, razvoja obnovljivih izvora energije i energetskih zajednica, ulaganja u zelene tehnologije te jačanja energetske učinkovitosti, uz naglašene izazove regulatornog i investicijskog okvira te važnost dostupnih financijskih instrumenata za provedbu održivih projekata. Poseban naglasak stavljen je na obiteljsko poduzetništvo i održive poslovne modele kao temelj dugoročne gospodarske stabilnosti, prijenosa znanja i odgovornog upravljanja resursima kroz generacije, ali i na širi odnos čovjeka i prirode kroz povijesni kontekst Velebita te očuvanje tradicijskih praksi i kulturne baštine.

Održivost u srcu Velebita 2.0; Izvor: HGK

Iz Krasna je tako poslana jasna poruka da se održiva budućnost gradi zajednički, kroz znanje, odgovornost i međugeneracijski kontinuitet koji povezuje prirodu, ljude i gospodarstvo.