Strateško usmjerenje hrvatskog turizma zajednička tematska sjednica u ŽK Rijeka

Zajednička tematska sjednica okupila je veliki broj turističkih djelatnika sa područja Primorsko-goranske županije.

Predavači su bili Dora Smolčić Jurdana, redovita profesorica na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, koji su u svojim uvodnim prezentacijama upoznali nazočne o Strategiji održivog turizma Hrvatske kroz ključne elemente i značaje za turizam PGŽ te o novom Strateškom marketinškom i operativnom planu hrvatskog turizma do 2027.

Moderator skupa, Edi Prodan, naglasio je kako je u posljednjih desetak godina Hrvatska izgradila snažan imidž na svjetskom turističkom tržištu i postala jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija Mediterana a novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma (SMOPHT) HTZ-a bit će okvir za provođenje aktivnosti u iduće četiri godine i iskorak u brendiranju Hrvatske kao održive turističke destinacije visoke vrijednosti koji je usklađen sa Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine.

Predavači su istaknuli kako je pravo vrijeme za zaokret u hrvatskom turizmu implementacijom strateških dokumenata, a nadasve novog Zakona u turizmu koji će dati značajniju ulogu turističkim zajednicama, ali i jedinicama lokalne samouprave koje upravljaju destinacijama.

"Važno je da Hrvatsku u budućnosti razvijamo kao cjelogodišnju, održivu turističku destinaciju, temeljenu na kvaliteti i pametnom i racionalnom korištenju svih resursa poput prostora i svega ostalog što čini temelj kvalitetne turističke ponude i usluge", kazao je Staničić, također je pojasnio kako novi Marketinški i operativni operativni plan previđa cjelogodišnje poslovanje, međutim, jasno je da neće cijela Hrvatska postati cjelogodišnja destinacija, već postoje mikrolokacije koje za to imaju potencijala i koje to mogu postati. HTZ se u svojim marketinškim kampanjama i dalje primarno planira orijentirati na tržišta s kojih gostiju dolaze automobilom jer je Hrvatska ipak najviše autodestinacija.

Smolčić Jurdana je, pak, govoreći o strateškom planu koji definira razvoj kvarnerskog turizma do 2030. istaknula kako je njegova vrijednost u tome što su za pojedine mjere definirani i izvori financiranja. PGŽ tako želi otporan, konkurentan i inovativan turizam, uz očuvan okoliš, prostor i klimu. Naglasak je, uz ostalo, i na poboljšanju uvjeta života lokalnog stanovništva.

Direktor HTZ-a je govoreći o ciljevima novog Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma iznio i jedan vrlo zanimljiv podatak. Naime, od 1. listopada do 31. svibnja se u Hrvatskoj ostvari tek oko 15 posto godišnjeg turističkog prometa. Što znači da na špicu otpada čak 85 posto noćenja.

Prema novom strateškom dokumentu do 2027. se, pak, želi doći do 25 posto udjela u tim vansezonskim mjesecima. Isto tako, još su indikativniji podaci o teritorijalnoj koncentraciji turističkog prometa. Naime, svega 5,5 posto turističkog prometa otpada na kontinentalni dio Hrvatske u što ulaze i unutrašnjost Istre, Gorski kotar, ali i Zagreb koji sam po sebi nosi polovice od tih mizernih 5,5 posto.

Na pitanje jesmo li ove godine pretjerali s rastom broja kreveta i cijena, direktor HTZ-a je kazao kako je broj kreveta rastao iznad očekivanja, a novi će Zakon o turizmu dati smjernice i alate na osnovu kojih će JLS-i kroz kategorizaciju i odluke na lokalnoj razini utjecati na usporavanje rasta broja kreveta.

"Kada govorimo o cijenama, pretjerali su pojedinci želeći u kratkom roku nešto "ušićariti", a tržište je ono koje regulira razinu cijena te vjerujem da ćemo u sljedećoj godini biti puno razboritiji i mudriji", kazao je Staničić.