Održana tribina Intermodalni prijevoz – rješenje za održivu mobilnost

I šest godina nakon liberalizacije teretnoga željezničkog prijevoza, privatni operateri moraju se pravdati da nisu „otimači blaga“ nacionalnom operateru

Pristupanjem Hrvatske EU, na tržište željezničkoga teretnog prijevoza ušli su i privatni operateri. Oni su na jučer održanoj tribini Intermodalni prijevoz – rješenje za održivu mobilnost pred predstavnicima znanosti, struke i industrije iznijeli svoje probleme, izazove, ali i perspektive koje ima i koje može ostvariti Hrvatska u intermodalnom prijevozu, na korist svih aktera te radi višestrukog doprinosa povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i zaštiti okoliša.

Tribina je održana na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Saveza za željeznicu i uz suorganizatore Hrvatsku gospodarsku komoru, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te IPC Dunav – Jadran, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske u čije ime je okupljene pozdravio izaslanik Alen Jugović, dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci.

U uvodnom izlaganju Jasmina Pašagić Škrinjar s katedre za intermodalni transport FPZ-a uputila je na doprinos zaštiti okoliša, ali i značajne uštede za gospodarstvo koje može imati intermodalni prijevoz, ako se ostvari u svom punom kapacitetu koji još nije postignut. Naime prema Izvješću EK iz 2019. eksterni troškovi teretnog prometa zbrojeno uz trošak klimatskih promjena za cestovni promet iznose vrtoglavih 123,7 milijarde eura (od čega 20,2 milijarde Eura za eksterne troškove klimatskih promjena) dok je taj iznos za željeznički prijevoz značajno niži i iznosi 5,1 milijardu Eura (od čega 0,208 milijardi Eura za troškove klimatskih promjena). Prof. Pašagić Škrinjar upozorila je i na ciljeve Bijele knjige EK među kojima je i cilj da se 30% teretnog cestovnog prijevoza duljeg od 300 km do 2030. godine preusmjeri na druge načine prijevoza kao što su željeznički i vodeni promet, a do 2050. godine i više od 50%, što bi se trebalo olakšati uspostavljanjem učinkovitih i zelenih koridora za teretni prijevoz.

„Navedeni ciljevi zahtijevaju značajnu političku volju i drastične promjene kako bismo do 2030. izbjegli značajno povećanje već ionako učestalih prometnih zastoja koji će ako se ne dogode potrebne promjene doći do neprihvatljive razine. Broj ljudi i automobila u urbanim sredinama dovest će do svakodnevnih prometnih gužvi i sve veće štete za gospodarstvo i kvalitetu života ljudi kao i povećanje zagađenja okoliša. „upozorio je tijekom svog izlaganja Saša Subotić, viši stručni savjetnik u sektoru za promet i veze HGK. Za transport budućnosti koji donosi čišći, brži i sigurniji prijevoz kako ljudi tako i tereta nužan je preduvjet izgradnja 5G telekomunikacijske mreže i Cloud computinga, što podrazumijeva razvoj mobilnosti kao usluge, transporta digitalnog doba, cyber sigurnosti i pametnih gradova, zaključak je izlaganja.

Šest godina nakon liberalizacije teretnog prijevoza u Hrvatskoj i ulaskom međunarodnih privatnih prijevoznika u hrvatski teretni željeznički sustav HŽ Cargo i dalje drži prvo mjesto sa 68% tržišnog udjela (vlak-km) prema podatcima iz 2018. što je pak pad u odnosu na 2016. kad je udio iznosio 85,3% te 2017. s udjelom od 76.13% (prema neslužbenim podatcima). S druge strane privatni prijevoznici polako ali sigurno uzimaju sve veći udio na tržištu i bilježe rast, kao što je slučaj i kod drugog najvećeg prijevoznika Rail Cargo Carrier Croatia u ime kojih je rezultate poslovanja ali i perspektive za daljnji razvoj okupljenima predstavio direktor tvrtke Milan Brkić.  Osvrnuvši se na promjene i probleme koji su se odvijali tijekom liberalizacije tržišta Brkić je ukazao i na postojanje predvidljivih problema i izazova čijim bi se rješavanjem značajno doprinijelo daljnjem razvoju sektora. Neki od tih izazova su infrastrukturni radovi bez konkretnih kratkoročnih planova zatvaranja pruge, organizacijska ograničenja upravitelja infrastrukture, onemogućavanje pristupa uslužnim objektima koje kontroliraju HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz uspostava produkcije na ličkoj pruzi (Split, Zadar, Šibenik).

Daljnja rasprava na temu nastavila se na panelu na kojem su sudjelovali predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić, viši stručni savjetnik u sektoru za promet i veze HGK Saša Subotić, glavni tajnik IPC-a dr. sc. Tomislav Rožić, predsjednik Zajednice za intermodalni transport i logistiku HGK i direktor zagrebačke podružnice Train Hungary Ivica Vrankić te član Uprave – direktor Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o. Milan Brkić, pod moderiranjem Mislava Togonala.

Rasprava je započela s isticanjem velikog problema isključivanja domaćih stručnjaka u izradu nacionalne prometne strategije te angažiranjem inozemnih konzultanata. Dodatno, gosp. Subotić je istaknuo kako je željeznička infrastruktura zanemarivana u proteklih 30 godina te kako u nju nisu vršena nikakva značajnija ulaganja. Dodatni problem je što smo u fazi moderniziranja pruge za 160 km/h, dok je europski standard 240 km/h, a razlika u cijeni modernizacije je zanemariva.

Na primjedbu od strane nacionalnog prijevoznika kako privatni prijevoznici voze po 30 posto nižim cijenama i time ugrožavaju nacionalni interes gosp. Brkić oštro odgovara da: „Nacionalni interes ima smisla braniti kad se sredstva racionalno troše. RCC plaća poreze, svi zaposlenici su državljani RH i svi doprinosi se uplaćuju u državni proračun, čime i mi zaslužujemo naziv nacionalnog prijevoznika.“

Zoran Maršić smatra kako spas hrvatskih željeznica ne leži u koncesionarima, naime, prema njegovom mišljenju, koncesionare zanima samo profit, a ne ulaganje u infrastrukturu te bi, prema njegovom mišljenju, država po isteku koncesije morala ponovno uložiti značajna sredstva u obnavljanje pruga.

Tomislav Rožić je zaključio: „Vjerujem da ćemo i za pet godina raspravljati o ovome. Ali nužno je da se u raspravu uključe i predstavnici ponajprije luka koje su ključni kanal za intermodalni prijevoz ali i ministarstava.“

Da se ne odnose svi problemi samo na infrastrukturu, koja pak zahtijeva značajna financijska ulaganja za dugoročnije rezultate, kratkoročna rješenja leže i u ostvarenju sinergije i dijaloga ključnih dionika, prvenstveno ulaskom Hrvatske u Schengen, čime nam se situacija može značajno poboljšati ili pogoršati, što u ovom trenutku još uvijek ne znamo, mišljenja je gosp. Vrankić.

Politička volja za promjenama još uvijek se čeka, prijevoznici moraju znati sve uvjete nužne za pravovremeno planiranje poslovanja, HŽ Cargo se poziva na dijalog s ciljem zajedničkog interesa svih uključenih u intermodalni prijevoz neki su od zaključaka današnje panel rasprave.

Zaključci usvojeni na tribini priložit će se kao set preporuka i smjernica diskusiji izrade nacionalne strategije Hrvatska 2030.