Financiranje reciklabilnog komunalnog otpada – može li se raspetljati gordijski čvor?

Pitanje financiranja reciklabilnog komunalnog otpada bila je jedna od tema koje su dominirale jesenskom sjednicom Grupacije održavanja čistoće i gospodarenja komunalnim otpadom, održanom 13. studenoga 2025. u Opatiji. Sjednica je okupila više od 150 predstavnika komunalnih društava, dobavljača opreme, obrađivača otpada i drugih ključnih dionika. Sudjelovali su i predstavnici nadležnih institucija: Mario Roboz iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sa suradnicima.

Mario Roboz izlagao je na temu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom, koji je u postupku donošenja te je usmjeren na sprječavanje nezakonitog postupanja, jačanje nadzora i zaštitu od požara, uz dorade segmenata koji su se u praksi pokazali problematičnima. Roboz je istaknuo da su primjedbe Grupacije razmotrene i da doprinose kvaliteti zakonskih rješenja.

Mario Roboz, voditelj Službe za dozvole, prekogranični promet otpadom i informatičku podršku Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije; Izvor: HGK.

Ipak, najveći broj članova odazvao se na sjednicu u nadi da će se doći korak bliže rješenju problematike financiranja reciklabilnog komunalnog otpada, čije je razrješavanje neophodno za održivost sustava i zakonitu provedbu javne usluge. Fond za zaštitu okoliša financira troškove prikupljanja reciklabilnog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika te troškove njegova preuzimanja u reciklažnom dvorištu, za tokove otpada koji se sastoje pretežito od otpadne ambalaže. Fond financira i troškove gospodarenja otpadnom ambalažom koja je sakupljena u sklopu javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. O potonjem Fond i davatelj javne usluge sklapaju sporazum i ugovor, kojim se uređuju uvjeti sakupljanja i predaje reciklabilnog komunalnog otpada. Upravo su navedeni uvjeti sporna stavka jer, iako se financiranje ovih troškova dugo očekivalo, kada je Fond tijekom 2025. godine dostavio prijedloge ugovora, većina ih je ostala nepotpisana.

Prema tvrdnjama Grupacije, razlog su brojne nedoumice te niz logističkih i operativnih izazova koji dovode u pitanje provedivost sustava te koji će potencijalno generirati nove troškove koji se predviđenim sustavom financiranja neće moći nadoknaditi. Predstavnici Grupacije pritom su se pozivali na odgovornost direktora prema Zakonu o trgovačkim društvima te su iskazivali bojazan da bi sklapanjem takvih ugovora mogla nastati šteta za društva. 

Tijekom posljednje godine dana na ovu je temu održan niz sastanaka predstavnika Grupacije, ali i drugih dionika u sustavu gospodarenja otpadom, s predstavnicima Fonda, pri čemu je Fond ostao dosljedan stavu da je predloženi model funkcionalan te usklađen s propisima Republike Hrvatske.

Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ; Izvor: HGK

Grupacija je na sjednici predstavila prijedlog modifikacije modela, s namjerom da se dio sredstava usmjeri i na sortirnice, čime bi se jasnije raspodijelila odgovornost u sustavu te potaknula učinkovitost svih uključenih dionika. O ovoj se temi razgovaralo u formatu panel-rasprave u kojoj su sudjelovali Irena Vicković iz Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada u FZOEU, Sonja Polonijo iz Udruge gradova, Robi Fuart, direktor društva Pula Herculanea, Željko Teufel, predsjednik Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu HGK te Davor Vić, voditelj Podružnice Čistoća u Zagrebačkom holdingu. U otvorenoj, ali konstruktivnoj raspravi očitovali su se stavovi svih uključenih strana te se, unatoč različitim perspektivama, mogao nazrijeti zaključak: prijedlog Grupacije je načelno prihvatljiv ali, dodaju iz Fonda, nije ostvariv u okviru pozitivnih propisa. Naime, Pravilnik propisuje da se financiranje troškova određuje ugovorom koji Fond sklapa s davateljima javne usluge. Time je „vrući krumpir“ prebačen na Ministarstvo, koje je, kako stvari stoje, jedino sposobno razriješiti „gordijski čvor“.

Panel rasprava; Izvor: HGK

U razgovoru na temu obveza komunalnih društava u novom sustavu, Aleksandra Čilić iz Fonda pozvala je davatelje javne usluge na dodatne napore kako bi se poboljšalo odovojeno prikupljanje otpada i smanjila stopa odlaganja. Posebno je istaknula važnost pravovremene pripreme za početak rada centara za gospodarenje otpadom - u naredne dvije godine očekuje se otvorenje tri centra: Babina Gora, Piškornica te Lučino Razdolje. Također je skrenula pozornost na nužnost pravilnog zbrinjavanja otpada od hrane iz restorana te je najavila financiranje opremanja sortirnica radi automatizacije procesa.

Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša ; Izvor: HGK.

Unatoč izazovima, u sustavu gospodarenja otpadom ostvareni su vidljivi pomaci. HGK ostaje strateški partner Ministarstvu i Fondu u postizanju ciljeva zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. "Naš je cilj pridonijeti sustavu koji će biti provediv, učinkovit i financijski održiv",  poručila je Anamarija Damjanović poslovna tajnica Grupacije. 

Anamarija Damjanović, poslovna tajnica Grupacije ; Izvor: HGK.