Održana sjednica Gospodarskog vijeća Županijske komore Virovitica

Pod predsjedanjem predsjednika ŽK Virovitica Zlatka Pleše, 23. ožujka je održana 1. sjednica Gospodarskog vijeća, na kojoj su uz njegove vijećnike, prisustvovali i potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj dr. sc. Tomislav Radoš, direktorica Centra za inovacije i EU projekte Danijela Ćenan te zamjenik pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije Dario Ripli.

Potpredsjednik Radoš predstavio je novi Zakon o HGK i nove pakete usluga koji su na raspolaganju poduzetnicima te Strateške smjernice razvoja HGK. Ključne promjene novog zakona o HGK koji je stupio na snagu 4. siječnja ove godine su da 96 posto hrvatskih poduzeća, odnosno sva mikro i mala poduzeća više ne moraju plaćati članarinu već ju mogu plaćati dobrovoljno, a za njih su definirana dva paketa članarine od 150 i 300 kuna mjesečno kao i opseg usluga koje oni obuhvaćaju, istaknuo je potpredsjednik Radoš.

Voditelj poslovnog odnosa – konkretnija i efikasnija potpora 

HGK je značajno smanjila i broj zaposlenika, ali to se kao i smanjenje prihoda neće odraziti na kvalitetu i broj usluga prema članicama. Sasvim suprotno, rekao je Radoš, članice koje plaćaju članarinu dobit će konkretniju i efikasniju potporu te odgovor na njihove potrebe čemu će doprinijeti uvođenje u organizaciju rada funkcije voditelj poslovnog odnosa (VPO).

Nazočne članove Gospodarskog vijeća izvijestio je o aktivnostima koje HGK provodi kako bi pomogla svojim članicama u trenutnom enormnom rastu cijena energenata, problemima u graditeljstvu zbog rasta cijena građevinskog materijala te utjecaja ratnog stanja u Ukrajini na gospodarstvo. Potpredsjednik Radoš je naglasio da HGK ulaže napore kako bi postala predlagač i inicijator novih zakonskih propisa, a ne samo komentator zakona jer je cilj da HGK bude središnja i najvažnija institucija hrvatskog gospodarstva.

"Pošalji na mišljenje" Digitalnoj komori

Direktorica Ćenan je predstavila Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), u dijelu koji se odnosi na gospodarstvo. Podkomponente gospodarstva su: otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo, energetska tranzicija, vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom, prometni sustav, prirodni resursi i lanac opskrbe hranom te turizam. Unutar svake podkomponente predviđene su investicije koje su potrebne i prihvatljive da bi se reforme provele, za investicije će se raspisivati javni pozivi, pri čemu je u pripremi objava javnih poziva za novoosnovana poduzeća te za komercijalizaciju inovacija. Ujedno je pozvala poduzetnike da koriste pomoć HGK prilikom procjene i prijave svoje projektne ideje na natječaje koji dolaze u okviru usluge Digitalne komore "Pošalji na mišljenje".

Danijela Ćenan, direktorica Centra za inovacije i EU projekte HGK, Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, i Zlatko Pleša, predsjednik ŽK Virovitica (na fotografiji s lijeva na desno); Izvor: Informativni centar Virovitica d.o.o..

O gospodarskim kretanjima Virovitičko-podravske županije govorio je predsjednik ŽK Virovitica Zlatko Pleša. Prema novom popisu stanovništva vidljivo je da je u Virovitičko-podravskoj županiji nestalo 14.176 stanovnika, što je gotovo grad veličine Virovitice s prigradskim naseljem Korija. Stopa registrirane nezaposlenosti u VPŽ u prosincu 2021. g.  iznosila je 13,5%. Osječko-baranjska županija ima najvišu stopu nezaposlenih u RH 13,6%, dok najnižu stopu nezaposlenih ima Varaždinska županija 2,8%. U strukturi djelatnosti u ukupnom prihodu VPŽ u 2020. godini, najveći udio ima prerađivačka industrija sa 38,2%. U Virovitičko-podravskoj županiji najviše je mikro i malih poduzetnika 98,4%. Najviše novoosnovanih tvrtki bilo je u 2021. godini i to njih 124.

Nestašica hrasta na tržištu

U nastavku sjednice članovi Gospodarskog vijeća ŽK Virovitica su kroz raspravu dali potporu strukturnim promjenama HGK, a očitovali su se i o utjecaju rata u Ukrajini na njihovo poslovanje. Kao najvažnije probleme članovi Gospodarskog vijeća naveli su: nepovoljan utjecaj rasta cijena energenata i mineralnih gnojiva, nestašicu hrasta na tržištu, značajan rast cijena građevinskog materijala te nestašicu cigle. Drvoprerađivači očekuju nestašicu furnira i pločastih elemenata. Proizvođači ljekovitog bilja imaju poteškoća s isporukom proizvoda na tržište Ukrajine i Rusije dok neki i dalje nesmetano isporučuju svoje proizvode na ta tržišta. Robna razmjena s Ukrajinom i Rusijom u posljednje četiri godine čini manje od 0,1 % ukupne robne razmjene gospodarstva VPŽ.