Održana panel rasprava o novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama

Panel je okupio 120 sudionika, prvenstveno predstavnika gospodarskog sektora među kojima su bili predstavnici marina, luka, hotelijera, charter tvrtki, ugostitelja, ribarstva i marikulture, ali i jedinica lokalnih uprava i samouprava te javnih institucija.

Cilj panela bio je poticanje razgovora o utjecaju primjene novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na upravljanje pomorskim dobrom s aspekta ključnih dionika gospodarstva na koje se odnosi, a kao panelisti u raspravi su sudjelovali Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske,  Filip Rogošić, direktor tvrtke Luka Split i predsjednik Udruženja luka, brodara i pomorskih agencija HGK,  Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirija d.d.,  Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d.d.,  Roko Vuletić, direktor  tvrtke Iskra brodogradilište 1 i Lav Bavčević, izvanredni profesor s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Sudionike panela pozdravio je Denis Ikić, predsjednik Županijske komore Zadar naglasivši kako novi legislativni okvir sa 236 članaka od izuzetne važnosti, jer obuhvaća više od trećine ukupnog teritorija Hrvatske i bez zadrške predstavlja najatraktivniji gospodarski dio.

Uime Zadarske županije okupljene je pozdravio zamjenik župana Šime Vicković naglasivši da Zadarska županija ima obvezu odgovornog upravljanja pomorskim dobrom

Državni tajnik u MMPI, Bilaver naglasio je kako će novi Zakon, koji je donesen nakon 20 godina,  prije svega zaustaviti nelegalnu gradnju i uzurpaciju obale te pružiti kvalitetnu mogućnost razvoja gospodarstva na obali. Pitanje obeštećenja i produljenja koncesija jedno je od najspornijih pitanja novog Zakona, jer postojeći koncesionari svoje mogu izgubiti nakon 30 godina, o čemu je Bilaver kazao kako koncesija nije vlasništvo.

Izvor: HGK ŽK Zadar

Predsjednik Udruženja luka, brodara i pomorskih agencija pri HGK i direktor tvrtke Luka Split Filip Rogošić naglasio ja kako njega i kolege u lučkom sektoru također zanima ritam obnavljanja i dodjeljivanja koncesija, naročito na duže vrijeme, jer Luka Split, kao i ostale hrvatske luke kontinuirano ulažu u unapređenje i modernizaciju svog poslovanja i ne žele da ista ta ulaganja u kratkom roku postanu bezvrijednima, ukoliko im se ne produlji koncesija.

Roko Vuletić, direktor Iskra brodogradilišta 1 naglasio je kako sugovornik po pitanju poslovanja i investicija na dijelu pomorskog dobra obuhvaćenim koncesijama često nije samo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, već i Ministarstvo financija, koje se pozivajući na odredbe Zakona o koncesijama daje svoje mišljenje koje često onemogućuju određene aktivnosti. Također, on smatra kako će provedbeni akti će puno više toga definirati nego sam Zakon u smislu poduzimanja ozbiljnih investicija na dijelu pomorskog dobra na kojem je dana koncesija.

Goran Ražnjević, predsjednik uprave Ilirije d.d. s aspekta je turističkog gospodarstva govorio o potrebi uređenja pomorskog dobra, davanja koncesija i istaknuo da na pomorsko dobro otpada oko tri četvrtine zadarskog gospodarstva. Zaštita okoliša i prirodnih resursa jedan je od najvažnijih dio novoga Zakona, a kao ono što najviše apostrofira Ražnjević je istaknuo turizam kao pokretač mnogih promjena do kojih se raspravama došlo.

Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d.d. između ostalog je istaknuo da su svi svjesni da je novi Zakon bio nužnost, kako bi se oni koji žive i rade od mora istovremeno mogli zaštititi od devastacije, ali i osigurati bolje uvjete i očuvanje mora za lokalne zajednice. Naglasio je kako je za dionike u sustavu marina najvažnije pitanje prijelazna odredba da će se produljenje postojećih koncesija raditi po starom zakonu.

Lav Bavčević, izvanredni profesor s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru zastupa tezu koja najbitnije temelji na upravljanju, koncesijama i pravilima koje nose sa sobom, dakle regulaciju ugovorima i klauzulama te je naglasio bitnim da pravila upravljanja pomorskim dobrom ne budu surogat za prostorne planove kojima se određuje namjena prostora te da bi planovi upravljanja pomorskim dobrom trebali samo odrediti „pravila ponašanja“ onoga koji je dobio koncesiju na pomorskom dobru.