Održana konstituirajuća sjednica Strukovne grupe poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije ŽK Virovitica

U Županijskoj komori Virovitica, u utorak 28. ožujka održana je konstituirajuća sjednica Strukovne grupe poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije. Strukovna grupa okuplja članice djelatnosti poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije s područja Virovitičko-podravske županije, usklađuje njihove stavove te samostalno ili putem Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK zastupa interese svojih članica i lobira kod tijela lokalne i državne uprave kao i drugih institucija povezanih s poljoprivredom i prehrambeno-prerađivačkom industrijom.

Za predsjednika u mandatu 2023.-2027. jednoglasno je izabran Nikola Gomerčić, predsjednik uprave tvrtke Agroland iz Suhopolja, a za njegovu zamjenicu Ksenija Vukman, voditeljica projekata za nacionalne i EU fondove u tvrtki PP Orahovica.

Nikola Gomerčić od 2021. godine postaje suvlasnik i predsjednik uprave tvrtke Agroland koja se bavi organizacijom poljoprivredne proizvodnje te otkupom, prodajom i skladištenjem žitarica i uljarica, a u manjem obimu i primarnom poljoprivrednom proizvodnjom. Agroland je preuzimanjem kooperacije i skladišnih prostora dviju županijskih tvrtki, objedinila ugovaranje poljoprivredne proizvodnje i otkupa žitarica, a osim u Virovitičko-podravskoj županiji tvrtka posluje i u Osječko-baranjskoj županiji, Bjelovarsko-bilogorskoj te Sisačko-moslavačkoj županiji. Tvrtka Agroland je počela i sa izgradnjom solarnih elektrana od ukupno 1 MW.

"Želja mi je da se sastanci Strukovne grupe poljoprivrede češće održavaju uz što veće sudjelovanje i razmjenu iskustava članova grupe jer to je najbolji način da pokušamo doskočiti problemima u poljoprivredi, odnosno sudjelovati u formiranju politika na razini županija i na razini države. Razlog je više nego objektivan, jer kod donošenja nekih pravilnika koji su na snazi nije uključena niti struka niti regionalna zajednica" rekao je Gomerčić.

Nikola Gomerčić; Izvor: ICV 

Predsjednik ŽK Virovitica Zlatko Pleša ukratko je predstavio i Zamjenicu predsjednika Strukovne grupe te tvrtku PP Orahovica uz nazočnost predsjednika Uprave Saše Breznika. Osnovne djelatnosti PP Orahovice su ratarska, stočarska, voćarska, vinogradarska i ribnjačarska proizvodnja te prerada ribe i proizvodnja vina.

Ratarstvo se odvija na 5.220 ha obrađenih površina gdje se uzgajaju u najvećim količinama pšenica, soja, uljana repica i kukuruz. Na više od 1000 hektara PP Orahovica uzgaja stoku u sustavu krava-tele. Pašnjaci se nalaze u brdsko planinskom dijelu Parka prirode Papuk i u okolici Zdenaca. PP Orahovica najveći je proizvođač lješnjaka u Hrvatskoj i regiji, a ima i najmoderniji pogon za doradu lješnjaka. Vina PP Orahovice osvojila su brojne nagrade na prestižnim svjetskim natjecanjima vina. Stoljetna tradicija i načela održive proizvodnje temelji su uzgoja slatkovodne ribe u ribnjacima koji su u potpunosti automatizirani i opremljeni najmodernijom tehnologijom.

Sjednica je započela izlaganjem državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede RH Tugomira Majdaka koji se tom prigodom osvrnuo na jesensku, sjetvu u kojoj je, kako je istaknuo, posijano više nego 2021. godine.

"Ukupno je prošle jeseni zasijano preko 260.000 hektara površine, od toga 5 posto više pšenice nego 2021. godine. Ječam je posijan na 15 posto više površina nego 2021. godine, dok je kod uljane repice zabilježen pad posijanih površina u odnosu na 2021. godinu. Što se tiče proljetne sjetve očekujemo da bi kukuruz trebao biti zasijan na 280.000 do 290.000 hektara, dakle na istoj razini kao i prošle godine, kod suncokreta očekujemo da će biti zasijano više nego što je to bilo 2022., dok bi površina zasijana sojom trebala također biti na razini prošle godine, odnosno do 90.000 hektara. Vezano za ostale jare kulture, brojke su slične, osim kod šećerne repe gdje bilježimo pad zasijanih površina. Vjerujemo da će Vladine mjere za smanjenje cijena repromaterijala i energije doprinijeti da se poljoprivrednicima olakša poslovanje u ovim kriznim vremenima", rekao je Majdak.

Tugomir Majdak,državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH ; Izvor: ICV

Na sjednici je nazočio i potpredsjednik HGK Dragan Kovačević koji se posebno osvrnuo na probleme u poljoprivredi ističući kao jedno od rješenja jačanje finalne proizvodnje.

"Gledano gospodarski i poljoprivredno, Hrvatska je mala zemlja i na stranim tržištima ne možemo konkurirati velikim količinama, nego možemo konkurirati prije svega vrhunskim kvalitetnim proizvodima, a kada govorimo o hrani onda su to definitivno visoko finalizirani proizvodi prehrambene industrije. S obzirom na to da u tome imamo potencijala i jake brendove, kroz ovo novo programsko razdoblje treba više investirati u preradu. Evidentno je da nam se iz godine u godinu povećava izvoz žitarica, ali i da svake godine uvozimo sve više finalnih proizvoda, pogotovo u vrijeme špice turističke sezone. Kao HGK držimo da treba što hitnije riješiti taj strukturni problem izmjenom same strukture poljoprivrede",  upozorio je Kovačević.

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam ; Izvor: ICV

Uz predsjednika HGK Županijske komore Virovitica Zlatka Plešu, na sjednici je nazočio i pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije, Bojan Mijok koji je tom prigodom informirao sve nazočne o težnjama i konkretnim potezima Virovitičko-podravske županije za opstanak i jačanje poljoprivrede, ali i preradbenih kapaciteta, ističući važnost navodnjavanja tla kao jedan od najvećih prioriteta.

"Naša je Županija na čelu sa županom Igorom Androvićem, itekako svjesna važnosti poljoprivrede, a samim time i pomoći razvoju ove najvažnije županijske grane. Virovitičko-podravska županija, do sada je izgradila tri sustava navodnjavanja, koji se prostiru na oko 2.400 hektara, a uskoro će zaživjeti još jedan što bi činilo oko 3000 hektara navodnjavanih površina, a u planu su i još nekoliko sustava navodnjavanja. Kada se sve to zbroji, na području Virovitičko-podravske županije u budućnosti će se sustavima navodnjavanja natapati oko 10.000 hektara poljoprivrednih površina", istaknuo je Mijok.