Održan XXI. Kolokvij o arbitraži i medijaciji u Trakošćanu

U organizaciji Stalnog arbitražnog sudišta i Centra za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori od 6. do 8. svibnja 2026. u hotelu Trakošćan održan je XXI. Kolokvij o arbitraži i medijaciji. Kolokvij je otvorio Hrvoje Sikirić,  predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta.  Ravnateljica Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Mirela Fučkar pozdravila je sudionike kolokvija i istaknula da Ministarstvo podržava arbitražu i medijaciju kao alternativne oblike rješavanja sporova te da ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kontinuirano ističe važnost arbitraže i medijacije i njihovu moguću ulogu u rasterećenju državnih sudova na kojima je veliki broj predmeta.  

Prvi dan kolokvija bio je posvećen aktulnim pitanjima arbitražnog rješavanja sporova. Počasni predsjednik Sudišta profesor emeritus Mihajlo Dika u prvom panelu o arbitraži govorio je o prenošenju instituta arbitražnog prava u parnični postupak. Profesor Dika svoje načelne prijedloge obrazložio je u nekoliko točaka: suci i sudski savjetnici “u ulozi” arbitara; donošenje sudske odluke po pravičnosti; presuda na temelju nagodbe; obrazloženje sudske odluke; ”tehničko suđenje” – odluka o uvrđenju činjeničnog stanja; sporazum o isključenju nekih pravnih lijekova; prethodna uvjetno obvezujuća pravna evaluacija spora. Suci državnih sudova sudjelovali su u raspravi o iznesenim prijedlozima profesora Dike i iznijeli svoja stajališta s pozicije prakse i provedbe sudskih postupaka. 

Izvor: HGK

U drugom panelu prvog dana kolokvija posvećenom arbitraži sudionici su raspravljali o konkuretnoj nadleženosti arbitražnog i državnog suda te o inicijativi za novelu članka 268. Stečajnog zakona. U raspravi o konkurentnoj nadležnosti arbitražnog i državnog suda sudionici su iznosili svoja stajališta o pravnim pitanjima kao što su, primjerice, može li vođenje sudskog postupka utjecati na vođenje arbitražnog postupka; što je s pitanjem tzv. dvostruke litispendencije odnosno s pitanjem presuđene stvari (“res iudicata”). U raspravi o inicijativi za novelu članka 268. Stečajnog zakona sudionici u raspravi iznosili su svoja stajališta o tome koja se potencijalna pravna pitanja otvaraju u vezi s iznesenim zakonskim prijedlogom. U raspravi je navedeno  kako bi bilo korisno osnovati stručnu radnu grupu koja bi detaljnije raspravila moguću izmjenu Stečajnog zakona te je u tom smislu upućena i inicijativa Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Drugi dan Kolokvija bio je posvećen rješavanju sporova medijacijom. Sudionike je pozdravila predsjednica Centra za mirenje pri HGK Jasna Omejec. U prvom dijelu Kolokvija sudionici su raspravljali o Zakonu o medijaciji koji je stupio na snagu 26. ožujka 2026. Predstavnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Arijana Kozlevčar govorila je o novom Zakonu o medijaciji.

Izvor: HGK

Novim Zakonom o medijaciji uvodi se obveza da se u određenim vrstama sporova – posebno nasljednim te sporovima male vrijednosti koji se odnose na naknadu štete – prije pokretanja parničnog postupka mora pokušati rješavanje spora medijacijom. Ako stranka to ne učini, može izgubiti pravo na naknadu parničnih troškova. Temeljni element ove obveze je informativni sastanak, na kojem stranke iznose svoje zahtjeve i prigovore, a medijator ih upoznaje s koristima medijacije. Sam sastanak nije medijacija, nego priprema i poticaj za donošenje informirane odluke.

Kako bi se ovakvo uređenje moglo provoditi u praksi, zakon jača organizacijsku strukturu sustava te Centar za mirno rješavanje sporova pretvara u Nacionalni centar za medijaciju. Taj centar ima ključnu ulogu u dostupnosti informativnih sastanaka i medijacije, vođenju registara i osiguravanju pravne sigurnosti stranaka. Poseban naglasak stavlja se na dostupnost – uz sjedište u Zagrebu, centar ima i podružnice u Rijeci, Splitu i Osijeku. Iako se obveze uvode u određenim sporovima, načelo dobrovoljnosti medijacije ostaje očuvano: obvezan može biti samo informativni sastanak, a ne sama medijacija. Zakon tako uvodi razmjeran poticaj strankama da medijaciju ozbiljno razmotre, čime se očekuje smanjenje sudskih predmeta i jačanje povjerenja u mirno rješavanje sporova.

Predsjednica Centra za mirenje pri Hrvatskoj odvjetničkoj komori Sanja Tafra i ravnateljica Nacionalnog centra za medijaciju Dragana Milunić Pakozdi iznijele su svoja predviđanja u primjeni novog zakona. 

U drugom dijelu Kolokvija zamjenica Državnog odvjetnika RH  Željka Matić Zaborski  prezentirala je sudionicima postupke medijacije iz nadležnosti državnih odvjetništava. Prema članku 186.a ZPP-a Državno odvjetništvo sve veći broj predmeta rješava upravo na ovaj način, čime štedi državi velika sredstva 

Voditeljica odjela mirenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, sutkinja Tanja Hučera i predsjednica Odjela mirenja Trgovačkog suda u Zagrebu, sutkinja Iva Buljan govorile su o iskustvima medijacije na sudovima. Naglasile su kako je veliki broj riješenih predmeta i iskustvo koje je na taj način stečeno o rješavanju sporova, na temelju zajedničkog interesa stranaka, uz sudjelovanje sudaca kao medijatora, izuzetno  značajno, ne samo u kontekstu medijacije, nego i uopće u kontekstu svega onoga što se hoće napraviti od pravosuđa, uključujući problem efikasnosti.

Ivana Markovinović Žunko, medijatorica i odvjetnica, govorila je o recentnim izmjenama Direktive o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova koje će se i na praktičnoj i zakonodavnoj razini morati implementirati i u RH u nadolazećem razdoblju. Sudionici Kolokvija suglasili su se kako je nužno kontinuiramo raditi na promociji izvansudskog rješavanja sporova putem arbitraže i medijacije.  

Na Kolokviju su, uz članove predsjedništva Stalnog arbitražnog sudište i predsjednice Centra za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, sudjelovali predstavnici državnih sudova – suci Ustavnog suda Republike Hrvatske, Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Županijskog suda u Zagrebu, Trgovačkog suda u Zagrebu, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Općinskog suda u Novom Zagrebu, Trgovačkog suda u Varaždinu, zamjenice Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, predstavnici Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, predstavnici Hrvatske odvjetničke komora i Hrvatske obrtničke komore te predstavnici centara i udruga za medijaciju i medijatori.