Održan Plinarski forum: Sigurnost opskrbe i energetska tranzicija u središtu rasprave

Hrvatska danas troši između 2,5 i 3 milijarde kubičnih metara plina godišnje, što predstavlja 25 do 30 TWh energije. Istodobno trošimo oko 18 TWh električne energije. Supstitucija dvostruko veće količine energije koja dolazi iz plina zahtijevala bi iznimno velika ulaganja u elektroenergetski sustav, istaknuo je Srećko Ezgeta, predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom HGK, na ovogodišnjem Plinarskom forumu.

Ezgeta je naglasio kako je percepcija plina u posljednjih 25 godina prolazila kroz različite faze – od energenta s velikim razvojnim potencijalom do teza o potpunoj deplinofikaciji.

Govoreći o električnoj energiji, istaknuo je kako je ona nedvojbeno dio budućnosti, no ključno je pitanje kako osigurati dostatne i pouzdane izvore, osobito u uvjetima vršnih opterećenja i niskih temperatura.

"Sustav mora biti siguran i kada je vani minus deset stupnjeva. Obnovljivi izvori energije imaju važnu ulogu, ali sami po sebi ne mogu u svakom trenutku pokriti vršnu potrošnju", rekao je Ezgeta, upozorivši i na moguće učinke primjene ETS 2 direktive od 2027. godine, koja će kroz naplatu emisija CO₂ utjecati na rast cijena fosilnih goriva te potencijalno dodatno potaknuti inflatorne pritiske.

Hrvatska gospodarska komora bila je pokrovitelj Foruma, čime je dodatno naglašena važnost stabilnog i otpornog energetskog sustava te kontinuiranog razvoja plinske infrastrukture u kontekstu energetske tranzicije.

Dimnjačarska struka na sjecištu sigurnosti, energetike i klimatske politike

U okviru programske cjeline posvećene rješenjima plinske tehnike Edvard Titlić, predsjednik Grupacije dimnjačara Udruženja komunalnog gospodarstva HGK, u razgovoru jedan na jedan govorio je o izazovima s kojima se struka danas suočava, kao i o njezinoj ulozi u energetskoj tranziciji.

Primjena sustava EU ETS2 povećat će cijene fosilnih goriva, pa je realno očekivati da će to potaknuti dio kućanstava na povratak grijanju na biomasu. U tom kontekstu dimnjačari su nezamjenjivi u sprječavanju trovanja i požara.

No sigurnost je tek jedan dio njihove uloge, dimnjačari su ključni u vođenju evidencija malih kućnih ložišta, što je obveza Republike Hrvatske prema EU Direktivi 2016/2284 o smanjenju emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari (NEC direktiva). Grupacija pritom surađuje s nadležnim Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije na uspostavi sustava prikupljanja podataka i informacija.

S obzirom na sve navedeno, istaknuto je kako u nadolazećem razdoblju dimnjačari više neće biti samo "tehničari na terenu“, nego i važna karika u sustavu praćenja emisija te provedbi nacionalne strategije zelene tranzicije.