Sjednica Udruženja zračnog prometa u Zadru
Izvor: HGK

Održana sjednica Udruženja zračnog prometa


Objavljeno: 28. 05. 2019. , Ažurirano: 30. 05. 2019.


Udruženje zračnog prometa HGK održalo je 27. svibnja u Zadru sjednicu na kojoj su, uz direktore zračnih luka i zrakoplovnih kompanija, sudjelovali i pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Jure Šarić te potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

Potpredsjednica Čagalj podsjetila je da Uduženje okuplja sve dionike u zračnom prometu te su ovakva događanja vrlo važna zbog razmjene informacija i iskustava. Kao partnere vidi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) te ostale zainteresirane institucije. Naglasila je da zračni promet bilježi konstantan rast prometa, na globalnoj razini, ali i u Hrvatskoj. Stoga je u 2018. godini zabilježeno 10,5 milijuna putnika koji su prošli kroz hrvatske zračne luke, što je rekordan broj i povećanje od 10% u odnosu na 2017. godinu.

Pomoćnik ministra Šarić istaknuo je da je Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine podloga za izradu nove Sektorske strategije zračnog prometa. Naglasio je da su sredstva u državnom proračunu namijenjena zračnom prometu nedostatna te se moraju pronaći i drugi modeli financiranja, primjerice EU fondovi. Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu, oblikovana je radna skupina u kojoj sudjeluju predstavnici MMPI i Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, ali će biti proširena predstavnicima Udruženja zračnog prometa HGK.

Raspravljalo se i o PSO-konceptu, odnosno konceptu obavljanja obvezatne javne usluge (engl. Public Service Obligation). Pritom je predsjednik Udruženja Tonći Peović naglasio da se uz zadane uvjete za PSO treba gledati i kupovna moć stanovništva koja varira od regije do regije, budući da PSO treba potaknuti mobilnost i povezanost lokalnog stanovništva s drugim krajevima Hrvatske, a samim time i razvoj gospodarstva. Također je napomenuo da je potrebna revizija regulative po pitanju certificiranja zračnih luka, budući da je nedovoljno fleksibilna te otežava normalno poslovanje zračnih luka.

Raspravljalo se i o problematici rada aerodroma u režimu Nekontrolirani aerodrom, odnosno o nedostatku legislative za davanje važnih informacija pilotu na nekontroliranim aerodromima, ali i o mogućim rješenjima digitalizacije i automatizacije procesa u zračnim lukama, uključujući i primjenu biometrijskih rješenja.