Govornici na konferenciji o zdravoj hrani "Free from…"
Izvor: HGK

Free-from hrana prilika za jačanje gospodarskih odnosa Hrvatske i Mađarske


Objavljeno: 02. 12. 2021. , Ažurirano: 11. 04. 2022.


Hrvatskim proizvođačima bi u razvoju tzv. Free from hrane – hrane bez glutena, laktoze ili žitarica – moglo biti jako zanimljivo mađarsko tržište koje zbog iznadprosječne intolerancije stanovništva na gluten nudi velike prilike za razvoj gospodarskih odnosa u toj branši. Upravo taj potencijal za ekonomsku suradnju bio je glavna tema konferencije o zdravoj hrani "Free from…", koju su organizirali Hrvatska gospodarska komora i Veleposlanstvo Mađarske u Zagrebu.

Tamas Bako.jpg
Savjetnik za ekonomske odnose mađarskog veleposlanstva Tamaš Bako; Izvor: HGK.


Tamaš Bako
, savjetnik za ekonomske odnose mađarskog veleposlanstva, uvodno je istaknuo kako je Mađarska veliko tržište sa sve većim udjelom zdrave hrane u trgovini prehrambenim proizvodima. "Broj osoba s raznim alergijama ili netolerancijama na hranu u Mađarskoj je veći od EU prosjeka, procjenjuje se da je 7 posto stanovništva razvilo osjetljivost na gluten. Prema zadnjim podacima, četiri posto ukupnog prometa trgovine na malo odnosi se na bezglutenske proizvode, što iznosi oko 21,5 milijun eura pa stoga i razvoj takvih proizvoda igra sve veću ulogu na tržištu Mađarske", kazao je Bako i dodao da mađarski proizvođači bezglutenskih prehrambenih proizvoda žele stupiti u kontakt s hrvatskim dobavljačima sirovina za proizvodnju zdrave hrane, kao i sa distributerima prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj.

DSCF9736.jpg
Na konferenciji je predstavljena različita zdrava hrana mađarskih proizvođača pa i zdrava mađarska pita; Izvor: HGK.


Naglasio je da na konferenciji neće biti prezentirani samo mađarski, već i globalni trendovi. "Globalno je Free from tržište u zadnje tri godine raslo po 25 – 30 posto godišnje, a ta niša brzo raste i u Hrvatskoj pa se otvaraju mogućnosti za suradnju koja bi bila na korist svima", poručio je Bako.

Ines Obradović.jpg
Ines Obradović, direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK; Izvor: HGK.


Direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK Ines Obradović naglasila je da će konferencija pokazati kakvo je stanje u prehrambenim industrijama Hrvatske i Mađarske te koje su nove tehnologije u sektoru zdrave hrane. Osvrnula se na robnu razmjenu Hrvatske i Mađarske, rekavši kako je ona u 2020. dosegla 2,8 milijardi eura. "Hrvatski izvoz u Mađarsku je u 2020. godini porastao za čak 71 posto, sa 620 milijuna na 1,06 milijardu eura, dok je s druge stane uvoz pao za 15,4 posto, sa 2,1 milijardu eura, na 1,77 milijardi. Trend rasta izvoza nastavljen je i u prvih osam mjeseci 2021. i to za gotovo 60 posto u odnosu na isto razdoblje lani", rekla je Obradović, uz napomenu kako je to dobar temelj za dodatni razvoj ekonomskih odnosa u prehrambenoj industriji.

Valentina Šimić1.jpg
Stanje u hrvatskoj prehrambenoj industriji predstavila je Valentina Šimić iz Sektora za poljoprivredu i turizam HGK; Izvor: HGK.


Valentina Šimić
iz Sektora za poljoprivredu i turizam HGK predstavila je stanje u hrvatskoj prehrambenoj industriji i apostrofirala zdravlje potrošača koje je danas došlo u prvi plan. "Svima nam je važan imunitet, a prehrambena industrija je u tome prepoznala svoju prednost", pojasnila je Šimić, dodavši kako je potrebno i unificirati označavanje zdrave hrane jer su potrošači spremni potrošiti više novca na provjereno kvalitetne proizvode.

Osvrnula se i na relevantni zakonodavni okvir EU te Akcijski plan za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti 2020. – 2026. Prioriteti su: promicanje zdravih životnih navika putem porezne i marketinške politike, reformulacija prehrambenih proizvoda – zasićene i transmasne kiseline, šećeri te smanjenje sadržaja soli.

Zsolt Oltvanyi.jpg
Zsolt Otvanyi, vlasnik tvrtke Vita Stilo Hungary; Izvor: HGK.


Vlasnik tvrtke Vita Stilo Hungary Zsolt Otvanyi govorio je o bezglutenskoj prehrani i celijakiji. "Celijakija je autoimuna bolest koju izaziva gluten, a svaki 20. Europljanin je osjetljiv na njega. Dakle, riječ je o civilizacijskoj bolesti koje se sve češće dijagnosticira, a to znači da se što prije moramo pozabaviti s tim problemom. Očekuje se da će tržište bezglutenske hrane narasti s 5,6 milijardi dolara na 8,3 milijarde u 2025. Stoga svi koji se ne okrenu toj niši gube veliki dio profita", zaključio je Otvanyi.

U sklopu konferencije sudionici su imali priliku kušati proizvode bez glutena, šećera i laktoze mađarskih i hrvatskih proizvođača te se tako iz prve ruke uvjeriti da zdravo ni u kom slučaju ne mora značiti bezukusno.