Izvor: Pixabay

Novi turistički rekordi ostvareni unatoč izrazitoj sezonalnosti


Objavljeno: 09. 02. 2018. , Ažurirano: 16. 02. 2018.


U prosincu 2017. godine zabilježeno je 313,5 tisuća turističkih dolazaka i 645,1 tisuća turističkih noćenja, što predstavlja rast od 11,3%, tj. 9,4% u odnosu na isti mjesec 2016. godine. U 2017. godini u nekoliko su mjeseci ostvarene najveće razine noćenja u posljednjih dvadesetak godina, a takav slučaj zabilježen je i u promatranome mjesecu.

U posljednjih se godinu dana bilježi kontinuirani uzlazni godišnji trend turističkih dolazaka, dok je kod turističkih noćenja, u promatranome razdoblju, zabilježen uglavnom uzlazni trend, odnosno samo je u ožujku i svibnju 2017. godine zabilježen godišnji pad tog pokazatelja.

U 2017. godini zabilježeno je 17,4 milijuna turističkih dolazaka i 86,2 milijuna turističkih noćenja, što predstavlja rast od 12,7%, tj. 10,6% u odnosu na 2016. godinu. Kompletiranjem 2017. godine zabilježeni su novi turistički rekordi, a spomenuti rast turističkih noćenja nastavak je uzlaznoga trenda koji je u posljednjih 15 godina prekinut samo jednom (u 2009. godini). U strukturi noćenja stranih turista u 2017. godini najviše su noćenja ostvarili turisti iz Njemačke (24,3%), Slovenije (8,9%) i Austrije (8,7%).

Uz rekordne fizičke pokazatelje, u turizmu se bilježe i rekordni financijski pokazatelji. Naime, devizni prihod od turizma raste od 2011. godine, a prema dostupnim podacima, već je u prva tri tromjesečja 2017. godine ostvaren veći devizni prihod od turizma (8,7 mlrd. eura) nego u cijeloj, do sada rekordnoj, 2016. godini.

Bolji su rezultati u potrošnji turista uočljivi i u brojkama istraživanja Tomas koje je proveo Institut za turizam. Prema tome je uočljiv porast prosječne dnevne potrošnje turista sa 66,36 eura, koliko je iznosila u istraživanju 2014. godine, na 78,77 eura, koliko je iznosila u istraživanju 2017. godine. Iz strukture potrošnje vidljiv je povećan značaj izvanpansionske potrošnje.

Rekordni turistički rezultati, odnosno povećana turistička potrošnja ponovno se pozitivno odrazila na ostvareni realan rast prometa u trgovini na malo, a značajan je utjecaj imala i na prošlogodišnja ostvarenja proračuna opće države kod kojeg se prvi put bilježio suficit.

Unatoč rekordnim razinama turističkih pokazatelja, u hrvatskom turizmu još su uvijek izraženi sezonalnost i prostorna ograničenost. Naime, samo se u dva mjeseca u godini (u srpnju i kolovozu) ostvari oko 60% noćenja cijele godine i samo se u trima županijama, Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, bilježi približno dvije trećine ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj na razini cijele godine. Izraženost sezonalnosti hrvatskog turizma još je uočljivija ako se usporedi taj pokazatelj (udio srpnja i kolovoza u turističkim noćenjima na razini cijele godine) s drugim europskim mediteranskim zemljama, gdje Hrvatska ima kudikamo najveći udio, pa je, prema tom pokazatelju, najviše izložena rizicima sezonalnosti.

Osim navedenoga, izraženost sezonalnosti hrvatskoga turizma uočljiva je i u podatku da Hrvatska ima kudikamo najveći omjer najposjećenijeg i najmanje posjećenog mjeseca u godini kada se promatra EU (podaci za Irsku nisu dostupni). Naime, u EU se u najjačem mjesecu (uglavnom je to kolovoz) ostvari oko četiri puta više noćenja nego u najslabijem mjesecu (uvijek jedan od zimskih mjeseci), dok se u Hrvatskoj u kolovozu ostvari 66 puta više noćenja nego u siječnju.

Povoljnija turistička kretanja u Hrvatskoj dio su trenda koji se bilježi i na globalnoj razini. Tako su, prema preliminarnim podacima organizacije World Tourism Organization, u 2017. godini u svijetu zabilježene 1,32 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, što predstavlja rast od 6,7% u odnosu na 2016. godinu. Prošlogodišnja je razina tog pokazatelja bila rekordna, s time da World Tourism Organization očekuje rast i u ovoj godini (između 4% i 5%).