Niska dinamika rasta izvoza

Danas objavljeni kumulativni podaci za razdoblje od prva četiri mjeseca nažalost pokazuju daljnje usporavanje rasta izvoza, odnosno vrijednost izvoza je povećana samo 2,4% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Premda je usporavanje rasta bilo očekivano zbog znatnog povećanja izvoza, odnosno baze u prošloj godini, tako niska stopa je ipak nešto ispod očekivanja. Kretanje izvoza prerađivačke industrije bilo je nešto povoljnije te je njegov rast usporen na 5,4%. Najveći utjecaj na takvo usporavanje imao je izrazito visok pad vrijednosti izvoza ostalih prijevoznih sredstava, djelatnosti koja je u prošloj godini najviše utjecala na ukupan rast izvoza, pad vrijednosti izvoza naftnih derivata te izvoz metala. S druge strane rast izvoza prerađivačke industrije najviše su poticale farmaceutska i prehrambena industrija. Na nižu stopu rasta vrijednosti ukupnog izvoza znatnije su utjecale druge djelatnosti van prerađivačke industrije. Izvoz primarnih djelatnosti je smanjen za 11,9%, rudarstva i vađenja 25,0%, opskrbe električnom energijom 17,2%, a gospodarenja otpadom za 32,5%. Značajan utjecaj na takva kretanja izvoza imao je pad cijena sirove nafte, ostalih energenata i dijela sirovina na globalnom tržištu što je smanjilo vrijednost pojedinih izvoznih proizvoda. Npr. uvozne cijene naftnih derivata na područje eurozone, koje u nedostatku drugih podataka mogu služiti kao orijentir za kretanje izvoznih cijena, smanjene su u prva četiri mjeseca za 30%, a električne energije za 16%.

Vrijednost ukupnog uvoza istodobno je povećana za 3,9%, pri čemu je najviše povećan uvoz motornih vozila, strojeva i uređaja te gotovih metalnih vozila. Rast uvoza je također usporen navedenim kretanjem cijena, tako da je ukupan pad vrijednosti uvoza djelatnosti rudarstva i vađenja (pretežno sirova nafta i plin) bio veći od ukupnog porasta vrijednosti uvoza. To se, naravno, znatno odrazilo i na kretanje robnog deficita koji je, unatoč tome, povećan za osjetnih 6,2%, sa 17,9 na 19,0 milijardi kuna.    

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

Robna je razmjena RH, u prva četiri mjeseca, određena, prije svega, kretanjem cijena sirove nafte, ostalih energenata i sirovina na svjetskom tržištu, ali i visokom prošlogodišnjom bazom. Uvoz u tom razdoblju raste brže od izvoza koji je pod utjecajem znatnog pada brodogradnje pa je robni deficit, na godišnjoj razini, povećan za 6,2% na 19 milijardi kuna.