Realizacija izvoznog potencijala povećala bi izvoz branše za čak 26 posto

Objavljeno: 28. 12. 2020. , Ažurirano: 28. 12. 2020.

Hrvatska gospodarska komora izradila je studiju koja analizira izvozne mogućnosti drvne industrije i proizvodnje namještaja u Hrvatskoj. Rezultati su od velike važnosti za branšu jer jasno i konkretno definiraju koje grupe proizvoda imaju najveći izvozni potencijal i koliko on iznosi te na koja izvozna tržišta naši proizvođači trebaju ciljati.

"Rezultati analize pokazuju da neiskorišteni izvozni potencijal domaćeg drvnog sektora postoji u 33 zemlje u ukupnom iznosu od 328 milijuna dolara. Najveći vjerojatnost za povećanje izvoza je na tržišta Slovenije, Austrije, Kine, SAD-a i Njemačke. Ukupna vrijednost izvoza domaćeg drvnog sektora je 8,1 milijardi kuna, a kad bi iskoristili sve mogućnosti koje nam se nude povećali bi ga za čak 26 posto", istaknuo je predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Igor Josip Leščić.

Proizvodi s najvećim neiskorištenim potencijalom za izvoz su sjedala, stolarija i proizvodi za graditeljstvo, drvo (uključujući lamele i daščice za parket) te ostalo pokućstvo i dijelovi. Neiskorišteni potencijal grupe proizvoda veće dodane vrijednosti (namještaj, parket, stolarija i proizvodi od drva za graditeljstvo) iznosi 106,3 milijuna dolara, a njegovom realizacijom bi se izvoz te grupe proizvoda povećao za gotovo 38 posto.

Predsjednik HGK Luka Burilović naglašava kako moramo dizati produktivnost sektora i mijenjati strukturu izvoza jer trenutno u njoj imamo visok udio proizvoda niske dodane vrijednosti, dok je tek manjim dijelom zastupljen izvoz namještaja. "Takva struktura prisutna je na većini najvažnijih izvoznih tržišta, osim kod izvoza u Češku i Njemačku gdje namještaj čini 80, odnosno 52 posto izvoza drvnog sektora. U Italiju, koja je naše najznačajnije tržište, izvozi se samo oko devet posto proizvoda više dodane vrijednosti. Stoga nam treba što veća finalizacija proizvoda, a posebnu pažnju moramo posvetiti nacionalnom i međunarodnom brendiranju naše drvne industrije", poručio je Burilović, dodavši i kako trebamo raditi na jačanju sektora kroz suradnju s građevinom i turizmom.

"Uvidjeli smo da tvrtkama trebaju informacije koje bi ih uputile na proizvode koje mogu konkurentno proizvesti, a trenutno su traženi u inozemstvu, te analize inozemnih tržišta gdje ih mogu najuspješnije plasirati. Stoga smo započeli s izradom analiza izvoznih mogućnosti pojedinih sektora hrvatskoga gospodarstva projektom Fit4Globe. Želja nam je potaknuti domaće poduzetnike da se u promišljanjima i pripremi za izlazak na inozemna tržišta koriste zaključcima ove analize", rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Ivan Barbarić, dodavši da je ovo tek prva u nizu analiza koje će se izrađivati radi poticanja rasta hrvatskog izvoza.

Studija HGK donosi detaljnu analizu odabranih grupa proizvoda s najvećim izvoznim potencijalom kroz pregled deset najznačajnijih zemalja uvoznika, vrijednosti našeg izvoza te ukupnog izvoznog i neiskorištenog potencijala za vodećih deset zemalja. Također je izrađen i detaljan pregled najvažnijih tržišta koji uključuje generalne gospodarske pokazatelje te najvažnije sajmove i konkurentske tvrtke.  

Cilj analize je jačanje domaćeg drvnog sektora i njegova izvozna diversifikacija. "Trenutno nam je izvozni potencijal koncentriran u samo 20-ak tvrtki koje čine gotovo 80 posto ukupnog izvoza. Nadamo se kako će i ova analiza, zajedno s ostalim uslugama koje HGK nudi kao potporu internacionalizaciji, pridonijeti uspjehu naših članica na međunarodnom tržištu i da će ponukati više domaćih tvrtki da se odvaže iskoračiti vani", izjavio je Burilović.

Inače, drvni sektor u Hrvatskoj zapošljava gotovo 25.000 ljudi u 1.790 tvrtki i bilježi prihode od 14 milijardi kuna, odnosno 1 posto BDP-a. Izvoz sektora iznosi 8,1 milijardi kuna, što je 7,2 posto ukupne robne razmjene naše zemlje s inozemstvom. Vodeća izvozna tržišta su nam Italija s udjelom od 21 posto, Njemačka (13 posto) i Slovenija (10 posto).

Uz europske države, među 10 vodećih izvoznih tržišta nalaze se Egipat (s udjelom od sedam posto ukupnog izvoza drvne industrije) i Kina. U objema zemljama opet prevladavaju proizvodi niže dodane vrijednosti (više od 99 posto).

Što se svjetske proizvodnje namještaja tiče, ona se procjenjuje na oko 575 milijardi dolara, s tim da se oko 47 posto ukupne proizvodnje odvija u samo sedam zemalja (SAD-u, Italiji, Njemačkoj, Japanu, Kanadi, UK-u i Francuskoj). Zanimljivo je da Kina, daleko najveći proizvođač te potrošač ploča i papira od drva, postaje sve značajnija i kao proizvođač i kao potrošač ostalih proizvoda od drva, a nedavno je prestigla i niz drugih velikih igrača u ključnim skupinama proizvoda.

Na europskoj razini drvni sektor zapošljava dva milijuna ljudi u 300 tisuća tvrtki i konstantno raste. Vrijednost proizvodnje u EU iznosi gotovo 250 milijardi eura, s tim da proizvodnja namještaja ima udjel od 45 posto.