Ne bacaj, vraćaj: Uvođenje kružnog gospodarstva nikad potrebnije

Implementacija kružnog gospodarstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji bila je tema okruglog stola održanog u HGK – Županijskoj komori Split, kojeg je Hrvatska gospodarska komora organizirala skupa sa svojim članicama s ciljem okupljanja svih dionika nužnih za uspostavu kružnog gospodarstva, a kako bi zajednički razmotrili potrebe industrije za korištenje otpada kao resursa, mogućnost nabave pojedinih vrsta otpada u RH te mogućnost njegovog recikliranja.

Naime, u vrijeme kada je zbog utjecaja pandemije, ali i ratnih zbivanja u Ukrajini sve teže doći do sirovina na tržištu Hrvatske i Europske unije, potrebno je maksimalno iskoristiti vrijedne frakcije otpada kako bi ostvarili ekološku i gospodarsku korist.

"Održivo i kružno gospodarstvo globalno je aktualna tema. Moramo na tome svi skupa poraditi i osvještavati naše poduzetnike i građane kako bi ostvarili zadatak koji je Europska komisija zadala, a to je da se do 2030. godine 60 posto komunalnog otpada reciklira i ponovno stavlja u upotrebu. Ovaj okrugli stol je jedan od načina kako razmjenom iskustava i primjerima dobre prakse pokazati kako se može ponovno reciklirati i zatvoriti cijeli jedan krug", poručio je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.

Podršku skupu i odabiru teme kružnog gospodarstva, koje je, kako je rekao, budućnost i ne samo pitanje otpada već i promjene cijele paradigme, izrazio je i zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Ante Šošić.

''Ovi skupovi koje je inicirala HGK odlična su prilika da se tvrtke informiraju i dobiju inpute od važnosti za kreiranje poslovanja. Ujedno treba kontinuirano raditi i na svijesti potrošača te ih educirati i poticati na kupnju proizvoda koji se mogu ponovno koristiti'', rekao je predstavljajući aktivnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Zvonimir Majić.

Zakonodavstvo u RH u domeni kružnog gospodarstva predstavila je voditeljica Službe za dozvole i prekogranični promet otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Nela Palarić, dok je o tržištu sekundarnih sirovina govorila Vesna Petrović, direktorica tvrtke Folder iz Zagreb. Predsjednik Grupacije za kružno gospodarstvo HGK Anđelko Švaljek, iz tvrtke Regeneracija, istaknuo je kao je tema kružnog gospodarstva takva da se svi u nju moramo uključiti. 

"Kružno gospodarstvo je prepoznato kao jedan od ključnih alata u borbi protiv klimatskih promjena, u zaštiti okoliša i održivom poslovanju. Drago nam je da imamo priliku predstaviti tvrtke, projekte i modele koji funkcioniraju i već imaju određene uspjehe, ali i čuti potrebe s terena, od strane komunalnih i drugih tvrtki, jer se svi moramo uključiti u ovu priču. Interes nam je zajednički. Kružno gospodarstvo nema alternative", rekao je Švaljek.

Izvor: HGK

Održavanje skupa pozdravio je i prvi čovjek splitske Čistoće, direktor Ivica Karoglan.

"Dobro je da se ovakva događanja održavaju i da budu javno popraćena, jer trebamo mijenjati paradigmu o gospodarenju otpadom. Čistoća sakuplja otpad, to je naš zadatak, grubo sortiranje i predavanje onima koji su od nas kvalitetniji, pametniji, tehnološki razvijeniji i financijski jači. Naš proizvod se predaje koncesionaru za nula kuna", kazao je Karoglan.

Da Splitsko-dalmatinska županija ima odlične primjere kako se tvrtkama koje primjenjuju principe kružne ekonomije višestruko isplati organizirati poslovanje koje i dalje donosi prihode, a istovremeno nadomješta nedostatak sirovine i bitno utječe na očuvanje okoliša, pokazali su primjeri dobre prakse.

Jedan od promotora kružnog gospodarstva je najveći proizvođač cementa u državi – Cemex Hrvatska. ''Cemex sudjeluje u kružnoj ekonomiji gospodarenja otpadom ili nusproizvodima koji dolaze iz drugih industrija i ugrađuje ih u svoj konačni proizvod'', rekla je predstavljajući aktivnosti Cemexa na polju kružnog gospodarstva predstavnica tvrtke Radojka Tomac.

Važnost kružnog gospodarstva i upotrebe reciklata odavno je prepoznao i solinski proizvođač plastičnih komponenti za auto industriju AD Plastik. "Mi već deset godina sustavno kroz naša integrirana izvješća izvještavamo i transparentno se odnosimo prema zbrinjavanju otpada i upotrebi recikliranih materijala u našim proizvodima. Možemo reći da preko 80 posto otpada zbrinemo, od čega se 50 posto reciklira, dok su kod upotrijebljenih sirovina u prošloj godini više od 15 posto bili reciklati", rekao je pomoćnik Uprave AD Plastika odgovoran za istraživanje i razvoj Leo Bočkaj.

Izvor: HGK

Da je tema itekako goruća i živa, izazovi brojni, a skupovi poput ovog i komunikacija nužni, potvrdila je i živa rasprava te do zadnjeg mjesta popunjena dvorana splitske Komore. A za pohvalu je i praćenje cijelog skupa od strane učenika splitske srednje Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju.

Budući da je postizanje ciljeva kružnog gospodarstva uvjetovano međusobnom suradnjom svih uključenih u lanac vrijednosti, kako su u više navrata naglasile Tamara Kelava i Gordana Pehnec Pavlović iz HGK koje su vodile i moderirale skup, jedan od zaključaka je pokretanje razgovora zainteresiranih strana radi proširenja povratne naknade na određenu vrste ambalaže od plastike i stakla te otpadni tekstil, kako bi se prikupljali u posebnim spremnicima kroz reciklažna dvorišta.