Nastavlja se pad vrijednosti robnog izvoza i uvoza EU na godišnjoj razini

Vrijednost Extra EU izvoza smanjena je kod većine članica, a najveći utjecaj na ukupan pad izvoza EU u prvih osam mjeseci imao je smanjeni Extra EU izvoz Ujedinjenoga Kraljevstva, Njemačke i Francuske. Vrijednost Extra EU izvoza Ujedinjenoga Kraljevstva, gotovo jedine članice koja ostvaruje veću vrijednost Extra od Intra EU izvoza, pritom je smanjena za čak 18%.

Promatrano prema grupama proizvoda, kod svih je tih grupa vrijednost izvoza bila manja nego u istom razdoblju prošle godine, osim kod hrane i pića. Najveća stopa pada zabilježena je kod energenata, dok su se prema iznosu pada, a time i prema utjecaju na ukupan pad vrijednosti izvoza, izdvajali energenti te strojevi, uređaji i vozila.

Kretanje vrijednosti izvoza prema deset najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera također pokazuje negativne trendove kretanja izvoza u ovoj godini. Izvoz je smanjen prema devet od tih partnera, a povećan je samo prema Japanu.

Kretanje tečaja imalo je tek manji utjecaj na takva kretanja. Euro je prema američkom dolaru ojačao za neznatnih 0,2%. Aprecijacija eura ipak je bila nešto izraženija prema kineskom juanu, franku i rublji tako da je u razmjeni s tim zemljama utjecaj tečaja bio nešto izraženiji.

Glavni razlog usporavanja globalne robne razmjene, pa tako i one EU, bio je pad globalnih cijena, pretežno energenata, započet padom cijena hrane i sirove nafte u 2014. godini. Raspoloživi indeksi uvoznih cijena za eurozonu, koji dobro signaliziraju kretanja na globalnoj razini, pokazuju da su u osam mjeseci ove godine cijene uvozne sirove nafte na godišnjoj razini smanjene 28%, plina oko 20%, električne energije oko 15%, metalnih ruda oko 10%, a naftnih derivata oko 25%.

Pored energenata, smanjene su i uvozne cijene većeg broja industrijskih proizvoda. Cijene uvezenih kemijskih proizvoda su tako smanjene 5%, farmaceutskih proizvoda oko 2%, metala oko 10%. Uvozne cijene električne opreme, strojeva i uređaja, prijevoznih sredstava koja imaju znatan udio u strukturi uvoza eurozone, ipak su neznatno povećane, ali njihov rast nije prelazio 0,5%.

Smanjenje vrijednosti izvoza, promatrano prema članicama, bilo je nešto izraženije kod Extra EU izvoza nego kod Intra. Tako je kod osamnaest članica zabilježen pad vrijednosti izvoza prema nečlanicama, dok je kod dvanaest članica pad izvoza zabilježen unutar EU. Pored toga su i stope pada Extra EU izvoza bile nešto izraženije.

U tom kontekstu, usporavanje rasta izvoza Hrvatske s prošlogodišnjih 11,0% na oko 4% ne izgleda loše. Naime, Hrvatska je prema podacima Eurostata za prvih osam mjeseci bila među pet članica EU koje su najviše povećale vrijednost svog izvoza, pa tako i među rijetkim članicama čija je vrijednost Extra EU izvoza povećana, i to za osjetnih 6%. Takva kretanja ipak su dijelom posljedica niske izvozne baze, odnosno Hrvatska je i dalje među članicama s najmanjim udjelom izvoza u BDP-u, daleko manjim od prosjeka svih članica EU.