Nastavak rasta troška rada u EU i eurozoni

Riječ je o najvišem povećanju troška rada u ovoj godini, čemu je pridonio visok rast u dijelu zemalja, a posebno u Rumunjskoj (+14,7%), Češkoj (+9,0%), Bugarskoj (+8,4%), Latviji (+7,7%) i Litvi (+6,8%). Smanjenje razine troška rada zabilježeno je u Hrvatskoj (-5,5%), na Malti (-2,1%) i u Italiji (-0,5%). Nešto niža dinamika rasta zabilježena je u eurozoni (+1,5%), praćena nižom dinamikom rasta plaća (+1,6%) i ostalih troškova (+1,2%), u odnosu na dinamiku rasta ostvarenu u EU28. U odnosu na prethodni kvartal, rast troška rada u EU28 iznosio je 0,6%, dok je u eurozoni povećan za 0,5% (prema sezonski i kalendarski prilagođenim podatcima).

Podatke o kretanju troška rada u Hrvatskoj treba uzeti s rezervom, s obzirom na to da je početkom ove godine došlo do prekida serije. Naime, od početka ove godine državna statistika koristi podatke iz administrativnih izvora (JOPPD obrazac), dok su se ranije podatci prikupljali na temelju RAD-1 obrasca. Podatci prikupljeni prema JOPPD obrascu potpunijeg su obuhvata i u načelu rezultiraju nižim prosječnim plaćama od onih dobivenih prijašnjom metodologijom. Tako je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom za 2015. godinu prema novoj metodologiji bila za 445 kuna niža nego prema staroj metodologiji pa su stoga i podatci o trošku rada u ovoj godini zbog metodoloških razloga komparativno niži nego u prethodnim godinama. U tom kontekstu, pad troška rada u Hrvatskoj od 5,5% u trećem kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine treba uzeti s rezervom. Da nije došlo do prekida serije, vjerojatno bi bio zabilježen rast, na što upućuje činjenica da je u prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prema JOPPD metodologiji, u Hrvatskoj ostvaren rast bruto plaće po satu rada za 1,5%.

Promatrano po sektorima, u EU28 najviše je porastao trošak rada u građevinarstvu (za 2,6%) potom u industriji (NKD djelatnosti od B do E) za 2,2%, neposlovnim aktivnostima (NKD djelatnosti od O do S koje, među ostalim, obuhvaćaju javnu upravu, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb te umjetnost, zabavu i rekreaciju) za 1,9% te uslugama (NKD djelatnosti od G do N) za 1,6%.

Dinamika rasta troška rada važna je jer utječe na kretanje ukupnih troškova poslovanja, a time i na konkurentnost zemlje. Iako ovogodišnje podatke o kretanju troška rada u Hrvatskoj treba uzeti s rezervom, ipak se može zaključiti da se konkurentnost Hrvatske u odnosu na slične zemlje ne narušava. Naime, zemlje koje su u 2015. godini imale niži trošak sata rada od Hrvatske (Poljska, Mađarska, Latvija, Litva, Rumunjska i Bugarska) bilježe relativno visok rast troška rada u ovoj godini pa se tako godišnji rast troška rada u trećem kvartalu ove godine u tim zemljama kretao između 4,9% u Poljskoj i 14,7% u Rumunjskoj. 

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

U Europskoj uniji nastavlja se rast troška rada koji je u trećem kvartalu iznosio u ovoj godini najviših 1,9%. Pritom prema dinamici rasta prednjače upravo zemlje u kojima je trošak sata rada niži nego u Hrvatskoj, stoga kretanjem troška rada konkurentnost Hrvatske u odnosu na slične zemlje nije ugrožena.