Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja u trećem kvartalu prošle godine

Eurostat je objavio podatke o sezonski i kalendarski prilagođenom kretanju proračunskog deficita u zemljama EU, prema kojima je u trećem kvartalu 2019. godine deficit iznosio 0,9 posto BDP-a, što je identično prethodnom kvartalu te 0,2 postotna boda više nego u trećem kvartalu prethodne godine. Proračunski višak ostvaren je u 12 zemalja pri čemu je udio proračunskog viška u BDP-u bio najviši u Bugarskoj (+2,4 posto) i Danskoj (+2,3 posto). Istodobno je najviši proračunski manjak zabilježen u Rumunjskoj (-4,9 posto BDP-a).

Nažalost, sezonski prilagođeni podaci o višku/manjku ne objavljuju se za sve zemlje članice, među kojima je i Hrvatska. Ipak, na temelju originalnih sezonski neprilagođenih podataka očito je da su se u Hrvatskoj u tom segmentu prošle godine postizali dobri rezultati. Pritom je u Hrvatskoj treći kvartal u godini uobičajeno najbolji u rezultatima proračunskog salda zbog važnog učinka turističke sezone na proračunske prihode koji dominantno ovise o kretanju poreza na potrošnju. Tako je prema originalnim podacima u trećem kvartalu 2019. godine zabilježen proračunski višak od 5,5 posto BDP-a, što je za 0,7 postotnih bodova bolji rezultat nego u istom kvartalu prethodne godine. Riječ je ponajprije o utjecaju visokog rasta proračunskih prihoda koji su u trećem kvartalu prošle godine činili 45,4 posto BDP-a (prosjek EU28 je 44,1 posto), što je velikim dijelom rezultat gospodarskog rasta i pritom visokog rasta poreznih prihoda pri uspješnoj turističkoj sezoni i povećanoj domaćoj potrošnji zbog rasta plaća i povoljnije situacije na tržištu rada. Primjerice, prihodi od PDV-a iznosili su 14,6 posto BDP-a, što je najviše od svih zemalja članica EU (sljedeći je Cipar s 10,5 posto, prosjek EU28 je 7,2 posto). Istodobno su i proračunski rashodi zadržani pod kontrolom (u trećem kvartalu prošle godine iznosili su 39,8 posto BDP-a, dok je prosjek EU28 44,8 posto) i na godišnjoj su razini povećani za 0,8 postotnih bodova.

Ohrabruje činjenica da se Hrvatska (prema originalnim sezonski neprilagođenim podacima) u trećem kvartalu prošle godine svrstala u krug od 19 europskih zemalja koje su ostvarile proračunski višak zauzevši visoko treće mjesto po udjelu proračunskog viška u BDP-u. Riječ je o najvišem kvartalnom proračunskom višku u Hrvatskoj otkako se prate podaci prema metodologiji ESA 2010. Važnost tog ostvarenja podcrtava činjenica da se povoljni proračunski rezultati ostvaruju u okolnostima sniženih poreznih stopa i time smanjenog opterećenja poduzetništva i stanovništva u sklopu provedbe nekoliko krugova porezne reforme.

Podaci o kretanju javnog duga u Hrvatskoj na prvi pogled nisu toliko povoljni kao što je to situacija s proračunskim saldom jer je u trećem kvartalu prošle godine udio javnog duga u BDP-u iznosio 74,9 posto što je identično istom razdoblju prethodne godine. Međutim, trenutna situacija s javnim dugom ne pruža realnu sliku jer je lani došlo do raskoraka od nekoliko mjeseci između vremena novog zaduživanja i otplate dospjelih obveza. Tako se Hrvatska prošle godine znatnije zadužila izdavanjem inozemne obveznice od 1,5 milijardi eura u lipnju, čija su sredstva kasnije iskorištena za otplatu obveznice koja je dospjela u studenome prošle godine. Stoga je razina javnog duga u trećem kvartalu prošle godine kratkoročno bila na razinama koje ne odražavaju realno stanje zaduženosti zemlje.

U zemljama EU28 u trećem kvartalu prošle godine udio duga opće države u BDP-u kretao se na razini od 80,1 posto što je 0,3 postotna boda manje nego u prethodnom kvartalu te 1,3 postotna boda manje nego u trećem kvartalu 2018. godine. Na godišnjoj je razini udio javnog duga u BDP-u smanjen u 21 zemlji, stagnirao je u Hrvatskoj, a povećan je u šest zemalja EU. Pritom razinu duga višu od iznosa BDP-a bilježe Grčka (178,2 posto BDP-a), Italija (137,3 posto), Portugal (120,5 posto), Belgija (102,3 posto) i Francuska (100,5 posto), dok istodobno najniže udjele javnog duga u BDP-u imaju Estonija (9,2 posto), Luksemburg (20,2 posto) i Bugarska (20,6 posto). 

Podaci Eurostata upućuju na nastavak relativno povoljne situacije u EU u vezi s dugom i proračunskim saldom opće države, ali uz blago pogoršanje deficita i skromnije unaprjeđenje situacije s javnim dugom pri gospodarskom rastu opterećenom problematikom vanjskotrgovinske razmjene i opadajuće industrijske proizvodnje. U takvim okolnostima Hrvatska nastavlja s provedbom uspješne fiskalne konsolidacije pri kojoj uravnoteženi državni proračun pridonosi pozitivnim kretanjima u razini javnog duga što zajedno stvara uvjete za povoljniji kreditni rejting zemlje, niže troškove zaduživanja, bolju makroekonomsku stabilnost i mogućnost provedbe procesa ulaska u monetarnu uniju. Za održivost pozitivnih procesa potrebno je ubrzati strukturne reforme jer je i dalje udio proračunskih prihoda i rashoda u BDP-u u Hrvatskoj viši nego u sličnim zemljama, a u strukturi potrošnje bilježi se relativno visok rast troška plaća i intermedijarne potrošnje.