Skupština HGK
Izvor: HGK

Naredna godina mora biti godina reformi


Objavljeno: 17. 12. 2015. , Ažurirano: 18. 02. 2020.


„Procjena je da će rast BDP-a 2015. biti 1,5 posto. Bilježimo dvije godine rasta industrijske proizvodnje, zaustavljen je pad građevinarstva, veća je dinamika rasta maloprodaje, prvi puta bilježimo više od 70 milijuna noćenja, izvoz raste. Na žalost istodobno bilježimo i sedmu godinu pada zaposlenosti, javni dug i dalje raste, a investicija nema dovoljno“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na Skupštini HGK.

Također je kazao kako je krajnje vrijeme da kreatori politika trenutnu situaciju shvate ozbiljno i dodao: „Stječe se dojam da je sve u redu i da sve funkcionira u ovom bezvlađu. Međutim to je samo privid koji je daleko od istine. Sustav je blokiran, svi iščekuju što će se dogoditi i ne donose se odluke, odnosno sve stoji. Hrvatska si više ni dana ne smije priuštiti taj luksuz jer imamo krhko gospodarstvo i velike probleme“. Predsjednik HGK kazao je kako je Most upozorenje velikim strankama da je vrijeme da se krene u promjene, jer bez toga nema oporavka i pozvao kreatore politika na odgovornost i na što žurnije rješavanje statusa quo koji šteti svima.

Rekao je i kako je Hrvatska gospodarska komora primjer da su reforme moguće. „Dok su drugi pričali o reformama, Komora ih je provodila. Bez obzira što su nas pojedinci neprestano pokušavali zaustaviti u njihovu provođenju, a svakodnevni komentari i pohvale gospodarstvenika, zahtjevi za novim učlanjenjima od OPG-ova do bolnica, dokaz su da smo na pravome putu“, kazao je predsjednik HGK.

Na Skupštini je jednoglasno imenovan i novi član Upravnog odbora HGK, predsjednik Uprave PIK Vinkovci Vladimir Džaja, a predstavljeno je i stanje i trendovi u hrvatskome gospodarstvu u 2015. godini. „Nakon šest uzastopnih godina pada zbog kojeg će BDP u ovoj godini realno biti na 11,1 % nižoj razini nego u pretkriznoj 2008., u prvih devet mjeseci ove godine ostvaren je njegov rast od 1,6 %. Rast je najviše potaknut izvozom roba i usluga, osobito robnim izvozom, ali za razliku od prethodne godine, bilježi se i rast domaće potražnje“, rekla je pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Jasna Belošević Matić. Zahvaljujući izmjenama u porezu na dohodak koje se primjenjuju od početka godine, najviše je povećana osobna potrošnja, blago raste i državna potrošnja, a bilježi se i lagani oporavak investicija u fiksni kapital. Za cijelu ovu godinu očekuje se rast BDP-a od 1,5 % koji Hrvatsku smješta na nešto bolju poziciju u odnosu na ostale članice EU nego u prethodnim godinama, ali je, upozorili su iz HGK, i dalje manji od rasta na razini cijele EU. Drugim riječima, takav rast i nadalje znači pad u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti Europske unije. Za iduću godinu očekivanja su relativno pesimistična jer se procjenjuje da bi rast mogao biti manji od ovogodišnjeg. „Sve dok ne dostignemo rast od oko 4 do 5 % ne možemo govoriti o razvoju“, poručila je Belošević Matić.

Nakon petogodišnjeg trenda pada, u prošloj je godini ostvaren rast industrijske proizvodnje, a ove godine se taj rast nastavlja i to bržom dinamikom. U prvih deset mjeseci ove godine industrijska proizvodnja bila je 2,7 % veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a u odnosu na isto razdoblje 2008. godine manja za oko 15%. Zaustavljen je i pad građevinarstva, ali oporavak je i dalje neizvjestan. Kriza građevinarstva, koja u kontinuitetu traje od prvoga kvartala 2009. godine, ove godine pokazuje naznake zaustavljanja, ali bez jasnijih znakova održivog oporavka. Tako je građevinska aktivnost u trećem kvartalu ove godine zabilježila rast od 0,3 % u odnosu na treći kvartal prošle godine, što je prvi kvartalni rast nakon zadnjega kvartala 2008. godine. Nakon dvije godine pada, u prošloj godini ostvaren je rast maloprodaje od 0,4 %. Ove godine ponovno se bilježi rast, ali i dalje se radi o niskim razinama.

I turizam bilježi rast fizičkih pokazatelja, što znači nastavak višegodišnjih pozitivnih kretanja. Tako je u prvih deset mjeseci ove godine ostvareno 7,7 % više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom je kod domaćih turista zabilježen godišnji rast od oko 11,3 %, a kod stranih turista rast od oko 7,4 %.

Nažalost, bilježimo i sedmu godinu pada zaposlenosti. HGK tako procjenjuje da će u prosjeku 2015. godine registrirana zaposlenost biti na 85 %, a aktivno stanovništvo na 90 % razine iz 2008. godine, dok će nezaposlenost biti viša za oko 20 %. Pod pritiskom kontinuirano visokoga proračunskog deficita i javni dug nastavlja s dugoročno neodrživom dinamikom rasta pa je krajem kolovoza dosegao iznos od 287,3 milijarde kuna. Nakon što je između 2008. i 2014. godine iznos duga više nego udvostručen (povećan za 144,4 milijarde kuna) u prvih osam mjeseci ove godine narastao je za daljnjih 7,7 milijardi kuna. Nastavkom takvih tendencija udio javnog duga u BDP-u približit će se krajem godine alarmantnoj razini od 90 % s prijetnjom utjecaja na daljnje smanjivanje ionako niskoga neinvesticijskog rejtinga zemlje. Europska komisija predviđa njegov daljnji rast do 2017. godine, kada će javni dug dosegnuti 92,9 % BDP-a. Očito je da visoka razina duga i visok iznos plaćanja kamata na dug koji se približava razini od 4 % BDP-a negativno utječu na mogućnost dinamiziranja gospodarskog rasta zemlje.

U prvih devet mjeseci ove godine vrijednost izvoza je u kunama povećana za 11,2 %, primarno pod utjecajem oporavka brodogradnje, odnosno izvoza brodova, nastavka oporavka Europske unije te učinaka pristupanja EU. Naime, pristupanje je dovelo do potpuno slobodne trgovine, ali je otvorilo i neke nove trgovinske tokove, odnosno dovelo do povećanja trgovine robama inozemnog podrijetla. Tako je, npr., značajno povećan izvoz automobila, i to pretežno prema članicama EU. Zbog svega navedenog, najveći rast od 16,0 % ostvaren je upravo kod izvoza u ostale članice, dok je prema članicama CEFTA-e, koje i dalje apsorbiraju oko 18 % hrvatskog izvoza, njegova vrijednost lagano smanjena.

Zaključno, Belošević je navela kako su izazovi i rizici s kojima će se susretati hrvatsko gospodarstvo u 2016. godini; relativno spor oporavak i rast EU gospodarstva, rast globalnih cijena sirovina i energenata, očekivani rast kamata na globalnom tržištu, konsolidacija javnih financija, visoki troškovi javnog duga i brža provedba reformi.