Naizgled visok rast obujma građevinskih radova

Riječ je o najvišem rastu od prosinca 2016. godine obilježenom, kao i u prethodnim mjesecima, solidnim rastom obujma građevinskih radova na zgradama (za 12,0%), uz pad obujma radova na ostalim građevinama (za 0,3%). Međutim, takva dinamika rasta u prvome je redu posljedica izuzetno niske baze, odnosno činjenice da je u siječnju prošle godine pri nepovoljnim vremenskim prilikama ostvarena vrlo niska razina građevinske aktivnosti (godišnji pad od 2,2% uz pad radova u niskogradnji od visokih 7,7%) pa je realan pomak u razini građevinske aktivnosti u siječnju ove godine znatno skromniji. To potvrđuje činjenica da je u siječnju ove godine u odnosu na prethodni mjesec obujam građevinskih radova, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, povećan tek za 0,9%. Snažniji i stabilniji rast građevinske aktivnosti i dalje sputava nizak obujam radova na infrastrukturnim projektima, čiji se kontinuitet međugodišnjeg pada sada protegao na posljednjih devet mjeseci. Izostanak dovoljnog broja novih investicija u niskogradnji potvrđuje i nizak udio novogradnji (41,8%) u ukupnim radovima na ostalim građevinama, koji je istodobno znatno niži od udjela novogradnji u radovima na zgradama (70,0%).

I u dijelu zemalja Europske unije, osobito u nama susjednim zemljama, u siječnju ove godine zabilježen je izuzetno visok rast građevinske aktivnosti na godišnjoj razini, pri čemu su u nekim slučajevima zabilježene povijesno najviše stope rasta. Tako je međugodišnji rast građevinske aktivnosti viši od 30% zabilježen u Sloveniji (76,0%), Mađarskoj (43,1%), Češkoj (33,6%) i Poljskoj (31,8%) na što su, osim niske baze, utjecali i solidna dinamika gospodarskog rasta te korištenje sredstava iz fondova EU. Pritom je u okviru 18 zemalja Europske unije (za koje se trenutno raspolaže podacima) građevinska aktivnost sumarno porasla za 2,5%, uz porast aktivnosti u 15 zemalja, stagnaciju u Francuskoj te pad građevinske aktivnosti u Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Podaci o obujmu građevinskih radova u Hrvatskoj sugeriraju nastavak rasta građevinske aktivnosti koji je kolebljiv i nedostatnog intenziteta te strukturno opterećen divergentnim kretanjima u visokogradnji i niskogradnji.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

Dinamiziranje gradnje infrastrukturnih projekata poduprto intenzivnijim korištenjem sredstava iz fondova EU moglo bi u narednom razdoblju povećati i stabilizirati rast građevinske aktivnosti, koji će i dalje sputavati neriješeni problemi građevinske operative, osobito nedostatak odgovarajuće radne snage.