Na sjednici Gospodarskog vijeća ŽK Varaždin prezentirane mjere za povećanje konkurentnosti prerađivačke industrije

Zamjenik predsjednika HGK  Tomislav Radoš i potpredsjednica HGK za industriju, graditeljstvo, energetiku i održivi razvoj Marija Šćulac prezentirali su prisutnima mjere HGK za povećanje konkurentnosti prerađivačke industrije te ulogu HGK u procesima izrade Nacionalnog plana za razvoj industrije RH 2027.-2034. kao i aktivnosti HGK vezano uz mehanizme stabilizacije cijena električne energije i uvođenje kompenzacije neizravnih CO2 troškova kroz ETS i CISAF okvire.

Zamjenik predsjednika HGK Tomislav Radoš naglasio je kako hrvatska industrija značajno zaostaje u produktivnosti prerađivačke industrije u odnosu na ostatak EU što je bio ključan motiv za izradu prijedloga mjera HGK za povećanje produktivnosti. Mjere koje su predložene su provedive, odnosno mogu se realizirati u kratkom roku te financirati iz nacionalnih izvora.

Potpredsjednica HGK Marija Šćulac detaljno je prezentirala svaku pojedinačnu mjeru prisutnima, a radi se o idućim mjerama:

1. Ubrzavanje procesa digitalne transformacije kroz povećanje digitalne zrelosti i tehnološke otpornosti
2. Ulaganja u proizvodne kapacitete, energetsku i resursnu učinkovitost
3. Dekarbonizacija ETS industrije
4. Ulaganja u obnovljive izvore energije
5. Sustavno praćenje i upravljanje potrošnjom energije
6. Optimizacija proizvodnje i potrošnje energije / fleksibilnost mreže
7. Učinkovitija primjena Zelene javne nabave (ZJN) u sektoru graditeljstva
8. Potpora za uvođenje digitalne putovnice proizvoda – NOVO!

Pregled svih mjera HGK nalazi se na poveznici.

Vezano uz viziju Nacionalnog plana za razvoj industrije RH 2027.-2034., zamjenik predsjednika HGK Radoš naglasio je da je hrvatska  industrija  modernizirana, visoko digitalizirana, prilagodljiva i otporna na unutarnje i vanjske čimbenike/utjecaje, a hrvatski proizvodi i usluge prepoznati su na europskom i globalnom tržištu. U tom smislu, provedena je analiza stanja i opis razvojnih potreba, potencijala i izazova te identifikacija sektora s najvećim izgledima rasta te ograničenih rastućih sektora te je predloženo horizontalno, vertikalno te ciljano oblikovanje mjera prema utvrđenim kriterijima, uz izbjegavanje preklapanja s postojećim mjerama.

Indikativni financijski okvir za donošenje mjera: Državni proračun + fondovi EU u financijskoj perspektivi 2028.-2034.

Ključni EU izvori: VFO 2021.-2027., VFO 2028.-2034., EU fond za konkurentnost – ECF, Fond za inovacije, Modernizacijski fond, SAFE instrument i dr.

Donošenje Nacionalnog plana i Akcijskog plana odlukom Vlade RH očekuje se u 2026. godini., dok će se ukupan procijenjeni trošak provedbe Nacionalnog plana utvrditi nakon definiranja mjera.

Zamjenik predsjednika HGK Radoš je prezentirao ulogu HGK u procesima izrade Nacionalnog plana koja se sastojala od davanja komentara na analizu stanja, nacrt NP-a i Akcijski plan kroz distribuciju upitnika na članice udruženja prerađivačke industrije da bi se saznalo više o problemima, potrebama i ograničenjima s kojima se susreću poduzetnici te je rezultiralo donošenjem osam HGK prijedloga mjera za povećanje konkurentnosti prerađivačke industrije.

Kao rezultat  navedenog očekuje se da će Ministarstvo gospodarstva izraditi radni nacrt Nacionalnog plana i Akcijskog plana mjera.

Tomislav Cesarec, Tomislav Radoš, Marija Šćulac i Davor Pitting; Izvor: HGK

Potpredsjednica HGK Šćulac je potom prisutnima prezentirala aktivnosti HGK vezano uz mehanizme stabilizacije cijena električne energije i uvođenje kompenzacije neizravnih CO2 troškova kroz ETS i CISAF okvire.

Informirala je prisutne kako je u veljači 2026. održan okrugli stol HGK „Energetski troškovi pod pritiskom: mogućnosti subvencija i potpore“ s predstavnicima MINGO, HERA, HROTE, opskrbljivačima energije te energetski intenzivnim poduzećima prerađivačke industrije. U okviru programa okruglog stola predstavljen je slovenski model potpora temeljen na CISAF-u te je pružena snažna podrška uspostavi sličnog modela subvencioniranja troškova električne energije elektroenergetski intenzivnim poduzećima u Hrvatskoj i zatražen sastanak s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom financija oko pravodobne i strateški usmjerene implementacija navedenog okvira, uz osiguranje odgovarajućeg financijskog modela.

Direktorica Centra za EU projekte HGK Danijela Ćenan prezentirala je prisutnima uslugu HGK „izvori financiranja“ u sklopu DIGITALNE KOMORE  na kojoj je moguće pretražiti sve izvore financiranja - EU fondove, državne ili lokalne potpore. S obzirom na sadržajnost i mogućnosti filtriranja (prema izvoru pretraživanja, sektoru, namjeni, veličini poduzeća, županiji/gradu općini), potaknula je prisutne na korištenje tražilice HGK za što su članovi Gospodarskog vijeća iskazali izniman interes.

Na sjednici Gospodarskog vijeća ispred Ministarstva gospodarstva sudjelovao je Davor Pitting, sektorski savjetnik u Sektoru za investicije Uprave za internacionalizaciju Ministarstva gospodarstva RH. Prisutnima je prezentirao Zakon o poticanju ulaganja odnosno postojeće mjere za poticanje ulaganja i razvoja. Pritom je naglasio učinke primjene Zakona o poticanju ulaganja i doprinos gospodarskom rastu Republike Hrvatske u razdoblju punopravnog članstva u Europskoj uniji 2013.-2025., odnosno činjenicu da je u razdoblju od 12 godina zaprimljeno 2.241 prijava ponajviše u području  metaloprerađivačke i ICT industrije.  Prezentirao je vrste prihvatljivih poticaja u sklopu Zakona o poticanju ulaganja, odnosno porezne poticaje,  potpore za modernizaciju poslovnih procesa – automatizacija, robotizacija i digitalizacija proizvodno-prerađivačkih procesa, poticaje za zapošljavanje, potpore za opravdane troškove usavršavanja, poticajne mjere za radno-intenzivne investicijske projekte te poticajne mjere za kapitalne troškove investicijskog projekta u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima. Prisutne je upoznao sa platformom Ministarstva gospodarstva e-investicije te zaključio kako je MINGO uvijek spremno pružiti poduzetnicima informacije o poslovnim investicijskim prilikama u RH.  

Predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvoj Martina Jus, direktorica Sektora osiguranja izvoza i jamstava i Ante Alić, direktor Direkcije jamstava prisutnima su prezentirali HBOR-ove poslove izdavanja jamstava i osiguranja izvoza. Približili su prisutnima čemu služe jamstva i police osiguranja, odnosno pojasnili su ulogu HBOR-a kao izdavatelja državnih jamstava i programe izdavanja jamstva te su prezentirali programe osiguranja izvoza. Pritom je Alić  pojasnio pojam osiguranja kredita za likvidnost izvoznika, čemu služi osiguranje naplate potraživanja, osiguranje kratkoročnih izvoznih potraživanja, kratkoročno osiguranje za MSP izvoznike i osiguranje rizika proizvodnje.

Krešimir Androlić, direktor tvrtke Atinel d sa preko 20 godina iskustva u industrijskoj automatizaciji prezentirao je prisutnim poduzetnicima ulogu industrijske automatizacije u industriji te njezin efekt na povećanje konkurentnosti i produktivnosti.  Kroz konkretne primjere iz prakse (kolaborativni robot za paletizaciju i robot za manipulaciju) objasnio je prednosti industrijske automatizacije, odnosno povećanje produktivnosti za 25-40 posto, smanjenje ovisnosti o radnoj snazi te bržu prilagodbu rastućim izvoznim zahtjevima. Zaključio je kako je poduzećima potrebna kontinuirana edukacija za pripremu i provedbu investicijskih projekata, lakši pristup informacijama o dostupnim mjerama i jača podrška pri korištenju fondova i razvojnih instrumenata. Pohvalio je platformu HGK Digitalna komora, posebice modul Izvori financiranja koji  može pomoći poduzetnicima da brže i efikasnije pronađu dostupne natječaje.

Predsjednik HGK Županijske komore Varaždin Tomislav Cesarec je zaključno pozdravio sve prisutne, prezentirajući prijedloge mjera za povećanje konkurentnosti prerađivačke industrije Gospodarskog vijeća HGK ŽK Varaždin koji su uzeti u obzir i djelomično ugrađeni u prijedlog mjera HGK prema Ministarstvu gospodarstva. Zahvalio je članovima Gospodarskog vijeća na aktivnom sudjelovanju u izradi mjera, a potom je prezentirao aktivnosti HGK Županijske komore Varaždin u 2025. godini i početkom 2026. te najavio buduće ključne aktivnosti. Pritom je naglasio osnivanje strukovne grupe graditeljstva u ŽK Varaždin u skorom roku te organizaciju prve regionalne konferencije o prerađivačkoj industriji u posljednjem kvartalu 2026. godine.