Izvor: Pixabay

Mladi su nam među najnaprednijima u EU po digitalnim vještinama, ali nedovoljno koriste Internet za učenje


Objavljeno: 13. 05. 2021. , Ažurirano: 13. 05. 2021.


Na radionici Dječja prava i ICT sektor predstavljene su UNICEF-ove smjernice, alati i preporuke pomoću kojih tvrtke iz te branše mogu razumjeti izravne i neizravne utjecaje svog poslovanja na djecu, prepoznati i odgovoriti na potencijalne rizike te doprinijeti kreiranju poticajnog online okruženja koje poštuje prava djece. Također su predstavljene i prednosti koje ICT poduzeća mogu ostvariti ako na proaktivan način odluče integrirati perspektivu djece u svoje poslovne procese i društveno odgovorno poslovanje.

Radionicu je organizirao UNICEF Hrvatska uz podršku Međunarodne trgovačke komore (ICC) Hrvatska i Hrvatske gospodarske komore, a otvorila ju je Lidija Gamulin, voditeljica Odjela za partnerstva UNICEF-a Hrvatska, kazavši kako je ekspanzija digitalnih tehnologija omogućila djeci i mladima brojne mogućnosti za komunikaciju, povezivanje, učenje i izražavanje.

"U pandemiji je došlo do povećanja broja djece i do povećanja njihovog vremena provedenog na internetu, prvenstveno radi škola, ali i interakcije s vršnjacima, međutim širi i lakši pristup internetu također utječe i na sigurnost djece. Stoga, unatoč prednostima, djeca mogu biti izložena i brojnim rizicima kad koriste različite uređaje i različite platforme. Zato je cilj ove radionice okupiti vas, poduzeća iz ICT sektora i osvijestiti vas o mogućim utjecajima vašeg poslovanja na djecu", kazala je Gamulin.

Zanimljivo je da među državama članicama EU, Hrvatska ima najveći udio mladih (od 16 do 24 godine) s osnovnim, odnosno naprednijim digitalnim vještinama (97 posto), dok djeca u dobi od 9 do 17 godina nedovoljno koriste internet u edukativne svrhe.

Samu edukaciju na radionici vodila je Nataša Krstić, voditeljica studijskog programa Digitalni marketing na Fakultetu za medije i komunikacije (FMK) Univerziteta Singidunum u Beogradu i dugogodišnja UNICEF-ova konzultantica iz područja utjecaja poslovnog sektora na dječja prava.

"Oko 40 posto mladih je barem jednom uzvratilo na dobivene seksualno eksplicitne sadržaje, a 43 posto nikad nije reklo pošiljatelju da prestane slati takve sadržaje", istaknula je Krstić govoreći o brojnim negativnim pojavama pri korištenju interneta od strane mladih osoba, od čega je svakako najbitniji utjecaj seksualno izazovnog ponašanja i cyber bullyinga na mentalno zdravlje djece.

Krstić je naglasila i prednosti ICT-a, rekavši da može pomoći djeci da inoviraju, stvore rješenja za društvene probleme, iznesu svoje probleme i potrebe. "Također imaju pristup prilikama za posao, obrazovanju, informacijama, komuniciraju s drugima, izražavaju svoje mišljenje itd.", poručila je. 

U dijelu edukacije koji se tiče strateškog pristupa dječjim pravima, Krstić je posebno istaknula dubinsku analizu kao kontinuirani proces unaprjeđenja poslovnih procesa koji podrazumijeva usvajanje politika, prepoznavanje potencijalnih i stvarnih rizika, kreiranje korektivnih akcijskih planova temeljenih na rezultatima analize, praćenje provedbe i izvještavanje te interno i eksterno komuniciranje rezultata. Pritom je poseban naglasak stavila na uključivanje dionika.