Liberalizacija ojačala tržište željezničkog teretnog prijevoza

Liberalizacija tržišta željezničkih usluga otvara nova tržišta i jača nacionalno gospodarstvo kao dio jedinstvenog željezničkog tržišta EU. Snažno utječe na promjene u načinu poslovanja dionika na tržištu i stvara uvjete za poštenu tržišnu utakmicu. Zemljopisni položaj RH kao srednjoeuropske, mediteranske i podunavske zemlje donosi određene komparativne prednosti u razvoju cjelokupnog prometa, u kojem željeznički promet ima značajno mjesto. Ključ je multimodalnog sustava prijevoza, koji nam je strateški cilj i kojemu težimo.

Prema Europskom zelenom planu do 2050. cilj je da barem 75 posto tereta prevozimo barem željeznicom – jesmo li spremni to ispuniti i što još preostaje napraviti te što možemo učiniti da liberalizacija postane generator razvoja bila je jedna od tema jučerašnje panel rasprave Liberalizacija tržišta željezničkog prijevoza u RH – uoči 10 godina od pojave novih teretnih željezničkih prijevoznika koja je održana u HGK u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti i Hrvatske gospodarske komore.

Direktor Sektora za promet HGK Dario Soldo istaknuo je da moderna i sigurna željeznica ima i gospodarski i društveni značaj, budući da ima ulogu i u domenama kao što je izbaciti privlačenju novih investicija,  kao i za dobrobit društva i građana. „Značaj liberalizacije potvrđuje i podatak da je količina prevezenog tereta prošle godine porasla za 40 posto u odnosu na godinu prije uvođenja liberalizacije,“ rekao je Soldo, istaknuvši da su u narednom razdoblju velika sredstva na raspolaganju za unaprjeđenje željeznica i da je više od 50 posto tih sredstava namijenjeno za realni sektor. Najavio je i daljnje djelovanje na unaprjeđenju tržišta kroz osnivanje Udruženja željezničkog sektora HGK.

Dario Soldo, direktor Sektora za promet HGK ; Izvor: HGK;

Ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta istaknuo je da je visoka razina svijesti o tome koliko su željeznice važne za budući gospodarski razvoj. „Kroz regulatornu ulogu nastojimo osigurati brz i transparentan pristup željezničkom tržištu,“ rekao je Gosta.

Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a ; Izvor: HGK; 

Jasna Divić, v.d. ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture rekla je da je liberalizacija pozitivno utjecala na razvoj tržišta. „Današnju raspravu treba staviti u kontekst sveobuhvatne reforme željezničkog sektora. Vlada RH je prije godine dana donijela takvu odluku – krovni dokument s definiranim ključnim aktivnostima, a temeljni dio NPOO-a u segmentu prometa upravo je reforma željeznice,“ rekla je Divić, istaknuvši prednosti ovog prijevoza u smislu sigurnosti i jamstva neprekinutog lanca opskrbe i ekološke perspektive.

Jasna Divić, v.d. ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture; Izvor: HGK;

Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture, o planovima za daljnji razvoj mreže rekao je da se u proteklom razdoblju malo ulagalo u željeznice u usporedbi s autocestama. Zadnjih godina se stvari mijenjaju i smatra da se do 2050. ciljevi iz Europskog zelenog plana mogu dostići. U planu je 5,7 milijardi eura ulaganja u dva najvažnija koridora RH1 i RH2 koridor.

Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture; Izvor: HGK;

Dragan Marčinko, direktor HŽ Carga, istaknuo je da pozdravljaju odluke Vlade oko nadolazećih investicija, uz nadu da ćemo dostići nivo željeznice kakav smo imali 80-ih godina. Iznio je istraživanje McKinseyja na europskoj razini da se modalni udio teretnog željezničkog prometa smanjio na otprilike 15 posto danas, što je potaknulo začarani krug povećanja fiksnih troškova.

Dragan Marčinko, direktor HŽ Carga; Izvor: HGK;

Petar Glavaš, direktor Enna transporta, osvrnuo se na najveće izazove u poslovanju s kojima se danas susreću. „Susrećemo se s nekim drugim vrstama izazovima od nacionalnog operatera. Izazovi su povećanje cijena, od inflacije do energenata. To nam poskupljuje uslugu klijentu,“ rekao je Glavaš.

Petar Glavaš, direktor Enna transporta; Izvor: HGK; 

Nikola Popović, član Vijeća HAKOM-a, rezimirao je sve aspekte priče kada usporedimo situaciju prije deset godina i danas. „Kada bismo krenuli pisati udžbenik o zaštiti tržišnog natjecanja, ovo bi bio dobar primjer kako se to radi. Imamo vrlo dinamičnu, kompetitivnu strukturu. S te strane možemo biti apsolutno zadovoljni,“ istaknuo je Popović.

Nikola Popović, član Vijeća HAKOM-a; Izvor: HGK;

Inače, Hrvatska je članica Europske unije od 1. 7. 2013. godine, a tada je i započeo praktični proces liberalizacije željezničkog teretnog prijevoza. Tada je na tržištu radio samo jedan nacionalni operater, danas ih imamo uz nacionalnog još 14. Došli su novi poslovi i prijevozi, a udio željezničkog teretnog prijevoza u ukupnom prijevozu već je gotovo deset godina u kontinuiranom porastu.