Kvalitetni radnici jedino su jamstvo kvalitetnog turizma

Smanjenje sezonalnosti, reforma školskog kurikuluma i povećanje plaća u turizmu imperativi su bez kojih se neće moći riješiti problem nedostatka radne snage, poručeno je na konferenciji Novog lista "Radna snaga u turizmu – izazovi i potencijali" koja se održala u Opatiji 25. veljače, a suorganizator konferencije bila je i Hrvatska gospodarska komora

"Kvalificirana, obrazovana i kvalitetna radna snaga preduvjet je razvoja i sustavnog podizanja kvalitete turističke ponude i turizma općenito", poručio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević dodavši kako su, osim deficita kvalificirane radne snage, ključni problemi hrvatskog turizma prekomjerna sezonalnost, podinvestiranost hotelskih kapaciteta i nekonkurentna smještajna infrastruktura.

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam; Izvor: Novi list; Snimio: Vedran Karuza.

Rekao je kako je uvoz stranih radnika hrvatska realnost, ali unatoč tome naš obrazovni sustav i naše strukovno obrazovanje moraju biti temelj za stvaranje nacionalnog bazena kvalificirane radne snage. "Mi u Hrvatskoj imamo svojevrsni apsurd, a to je da imamo na Zavodu 130.000 nezaposlenih, i paralelno veliki deficit kvalificirane radne snage. Samo u turizmu govorimo o nekoliko desetaka tisuća radnika. To je posljedica dugogodišnjih loših obrazovnih politika, kao i činjenice da smo do prije par godine u EU bili zemlja s najnižom stopom cjeloživotnog obrazovanja", pojasnio je Kovačević i dodao kako su ipak u ovom trenutku na vidiku značajni pomaci i to je dobro.

Govoreći o mjerama koje se provode kako bi se došlo do turističkih kadrova Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta, istakla je kako Ministarstvo i čitava Vlada nastoje pridonijeti rješenju ovog problema. "Znamo da imamo kratkoročna rješenja, a to je radna snaga s drugih tržišta, no mi želimo dugoročno riješiti ovaj problem i to angažiranjem domaće radne snage. Upravo u tu svrhu radimo promociju strukovih zanimanja, kao i stipedniranje učenika i studenata turističkih i ugostiteljskih zanimanja u čemu nam je partner gospodarstvo. I ova je mjera automatski polučila uspjeh te imamo 16 novih partnera, kao i dvostruko više stipendista. Međutim, te brojke ipak nisu dovoljne i stoga ćemo više raditi na promociji ovih strukovnih zanimanja i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti uložiti sredstva u kreiranje novih programa", najavila je Herman.

Govoreći o strukovnom obrazovanju, Kovačević je rekao kako se treba što više okrenuti praktičnoj nastavi, odnosno dualnom obrazovanju koje HGK godinama zagovara. "Treba krenuti od početka. Dakle od kvalitetnog obrazovnog sustava koji je prilagođen potrebama današnjeg turizma, a to je najbolje kada se budući kadrovi obrazuju kroz samu praksu odnosno u samom procesu rada. Na taj način se lakše i kvalitetnije usvajaju nova znanja, a osim toga i mogućnost zaposlenja je daleko veća. Osim toga, treba popularizirati turistička zanimanja, raditi na njihovom imidžu, kao što se to trenutno događa s kuharstvom."

Uzvanici i publika na konferenciji u Opatiji; Izvor: Novi list; Snimio: Vedran Karuza.

Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, je, pak, ukazao kako na Zavodu ima oko 130.000 nezaposlenih, s time da je u proteklim godinama evidentan pad nezaposlenosti, što prati i potražnja za zaposlenih u turizmu. HZZ ima oko 10 ključnih aktivnosti oko osiguravanja radne snage. Jedna od njih je kampanja u kojoj su izdvojili sve sezonske poslove i napravili posebnu web stranicu s njihovom ponudom. Ona je namijenjena ne samo onima na Zavodu, već i svima ostalima koji žele raditi, bilo da se radi o primjerice umkirovljenicima ili studentima. Preko ove platforme se i bez pomoći HZZ-a ondje može povezati s potencijalnim poslodavcima.

Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš govorio je, uz ostalo, o aktualnim mjerama za sezonu te je tako kazao Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike radi na kratkoročnim i dugoročnim mjerama kojima bi se pomoglo u rješavanju nedostatka radne snage.

Potpredsjednik HGK posebno je istaknuo problematiku vaučera za povremeno zapošljavanje u turizmu. Naime, prema Zakonu o radu, ta mogućnost postoji za neka zanimanja u poljoprivredi i bilo bi dobro da se uvede i za turizam. "HGK je prošle godine, u ime Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK, dopisom tražila da se to omogući u turizmu, jer postoji realna potreba za time, a od toga bi i država imala koristi jer bi imala pod kontrolom sivo tržište", rekao je Kovačević. Naime, hrvatska čarterska flota najveća je u svijetu i broji više od četiri i pol tisuće plovila. Radi se zapravo o poslovima koji su im najčešće potrebni samo jedan dan u tjednu (za vrijeme špice sezone, tri mjeseca), najčešće subotom kada je smjena gostiju, a radi se o zanimanjima kao što su nosači opreme, čistačice i slično. To su poslovi na kojima se mogu dodatno angažirati već zaposleni, ali i oni koji ne rade.

Vidić je, nadovezavši se na vaučere, pojasnio kako trenutno djeluje radna skupina kojoj je cilj unaprijediti Zakon o radu i malo olabaviti postojeće barijere, odnosno stvoriti dodatnu vrijednost i za radnike i za poslodavce te je rekao kako vjeruje da će se postići dogovor.

Govornici su se dotakli i pitanja plaća u turizmu te je Natali Komen Bujas, direktorica Udruge ugostiteljstva i turizma pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kazala kako su u Europi plaće u turizmu prosječno 84 veće nego u hrvatskom turizmu. Ali je i navela da se hrvatske plaće povećavaju brže od europskog prosjeka.

Sandra Janković, dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, je, pak, naglasila i kako je pitanje i same iskorištenosti kapaciteta. Naime, prije pandemije neke su destinacije poput Dubrovnika, Zagreba i Opatije, imale i do 80 posto godišnje iskorištenosti kapaciteta, međutim, ostali imaju samo 40 posto i to se sigurno reflektora na plaće zaposlenih.

Predsjednica Uprave Novog lista Ankica Kruljac osvrnula se i na aktualna događanja u Ukrajini koja prijete da se preliju i van granica ove zemlje. "Sigurnost je ključni čimbenik koji ljude potiče da krenu ili odustanu od putovanja. No, bez obzira na navedeno, tema ove konferencije, a to je kvalitetna radna snaga u turizmu, nikako ne smije biti gurnuta u drugi plan. Naime, svi mi koji radimo na odgovornim mjestima u tvrtkama, bez obzira na djelatnost, znamo da je stvaranje kvalitetnog kadra nimalo jednostavan i vrlo dugotrajan posao. Upravo su ljudi ona najjvažnija karika o kojoj ovisi uspješnost poslovanja svake tvrtke", istakla je Kruljac.