Vrijeme održavanja: 30.01.2020.

U HGK u Splitu predstavljen Program kružnog gospodarenja prostorom i zgradama

Kružno gospodarenje je model koji nema alternativu, jednodušan je zaključak predstavljanja Programa kružnog gospodarenja prostorom i zgradama održanog 30. siječnja u HGK u Splitu.

''Cilj je ovog skupa upozoriti poduzetnike i predstavnike institucija na nužnost minimiziranja otpada budući da je kružno gospodarenje skora budućnost koja nam neumitno dolazi'', rekao je Mladen Buljan iz HGK – Županijske komore Split, naglasivši kako HGK podržava afirmativne aktivnosti u postupcima novog gospodarenja prostorom i zgradama radi podizanja društvene svijesti o održivom prirodnom okružju.

Bit je kružnog gospodarstva postupni prelazak s dosadašnjeg linearnog gospodarenja na održivo, s namjerom da se produži životni vijek proizvoda i pojedinih komponenti te osigura veći stupanj gospodarenja resursima radi minimiziranja otpada. 

slika2.jpg
Sudionici skupa; Izvor: HGK.


Sveukupnom globalnom cilju prelaska s linearnog na kružni model gospodarenja pridonosi i ponovno korištenje zapuštenih i napuštenih prostora i zgrada, čulo se iz izlaganja Dijane Bravić iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Izgradnja novih i rušenje starih zgrada rezultira jako velikim količinama građevinskog otpada, koji čini trećinu ukupno proizvedenog otpada u EU. Stoga će pri ponovnom korištenju zapuštenih i napuštenih prostora i zgrada, ali i pri izgradnji novih biti potrebno primjenjivati model kružnog gospodarenja, uz poštovanje postojećih propisa za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama.

''U prirodi je sve kružno gospodarstvo i mi se moramo prihvatiti novih koncepata u kojima otpad više nije otpad već predstavlja sirovinu, što je princip kružne ekonomije'', rekao je Ivo Andrić sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG). Da bi došlo do promjene paradigme potrebno je promijeniti cjelokupno razmišljanje, odnosno promjena mora ići i od strane politike i od proizvođača, ali i od svih nas, smatra Andrić.

Načela kružne ekonomije odnose se i na korištenje onoga što imamo, a to su fondovi naših zgrada, stoga trebamo bolje gospodariti i već izgrađenim zgradama podižući njihovu energetsku učinkovitost, ali i prenamjenjujući njihovu ulogu.

''Na razini EU više od trećine cjelokupnog otpada dolazi iz građevinskog sektora, a u Hrvatskoj je to oko četvrtine, stoga je kružno gospodarstvo kod građevinskog materijala imperativ'', naglasio je u svom izlaganju i Hrvoje Bartulović s FGAG-a.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije Niko Mrčić rekao je da u kružnom gospodarenju prostorom i zgradama s gledišta prostornog uređenja treba ponajprije voditi računa o smanjenju građevinskog otpada već pri planiranju korištenja prostora te posebno imati na umu mogućnosti ponovnog korištenja napuštenih objekata, kakvih primjera u Splitsko-dalmatinskoj županiji već ima.

Krešimir Budiša iz Grada Splita naveo je primjere Tehnološkog parka Split Dračevac te projekta Split United kao primjere kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Naime, unatoč tome što je prijedlog izrađivača projekta Tehnološkog parka u Dračevcu bio da se postojeći objekti na području parka sruše, Grad Split odlučio se za model kojim će se pokušati sačuvati što više postojećih zgrada kako bi se produžio njihov životni vijek, osiguralo i potaknulo gospodarenje resursima te se minimalizirao otpad.

O stanju gospodarenja građevnim otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji te o reciklažnom dvorištu za građevni otpad CEMEX-a Hrvatska d.d. govorila je Merica Pletikosić iz CEMEX-a.

Predstavljanje su organizirali Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, splitski Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije te HGK – Županijska komora Split, a o važnosti i aktualnosti teme posvjedočio je interes brojnih predstavnika tvrtki i institucija.