Kroz nove projekte i investicije podići konkurentnost u proizvodnji hrane

Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, racionalnije i efikasnije korištenje resursa, jačanje otpornosti na klimatske promjene te okretanje održivim i ekološki prihvatljivim praksama u poljoprivredi prioriteti su u nadolazećem razdoblju, poručeno je sa stručnog skupa Samodostatnost u hrani za sigurnu budućnost koji se u organizaciji HGK Županijske komore Sisak i u suradnji sa Županijskom komorom Otočac održao u Sisku. 

Jedno od važnih pitanja je kako povećati produktivnost i fizički obujam proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda da bismo u budućnosti mogli smanjiti uvoznu ovisnost i lakše se nosili s globalnim tržišnim poremećajima i cjenovnim pritiscima, kazao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam. 

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam; Izvor: HGK

„U prva četiri mjeseca ove godine bilježimo nastavak negativnih trendova iz proteklih godina. Izvoz nam gotovo stagnira, uvoz je rastao za 11 posto, a pokrivenost uvoza izvozom s prošlogodišnjih 68 posto pala je na 62 posto. Posebno brine struktura vanjskotrgovinske razmjene - 74 posto vanjskotrgovinskog suficita čine uljarice i žitarice, a s druge strane, uvozimo velike količine mesa mlijeka voća i povrća, proizvoda s najvećom dohodovnosti i najvećom dodanom vrijednosti. Hrvatskoj je potreban zaokret u vođenju poljoprivredne politike s jasnim prioritetima i boljom fokusiranošću potpora što zahtjeva izmjene strateškog plana ZPP-a“, poručio je Kovačević. 

Za razvoj hrvatske poljoprivrede kroz Strateški plan 2023.-2027. na raspolaganju je 3,8 milijardi eura, a cilj je u ovom razdoblju kroz poljoprivredne EU fondove domaćim poljoprivrednicima i ostalim korisnicima u ruralnom prostoru dodatno osnažiti dohodak te modernizirati poljoprivrednu proizvodnju, podignuti razinu prerade i povećati ukupnu razinu samodostatnosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH. 

U Strateškom planu stoga je podignut i udio financiranja iz nacionalnih sredstava s 15 na 20 posto te je povećana omotnica za poljoprivredu za 103 milijuna eura, kazao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. 

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva; Izvor: HGK

„Očekujemo i kroz ovaj stručni skup razmjenu mišljenja i ideja te smjernice stručnjaka i dionika na koji način pospješiti provedbu EU fondova u poljoprivredi, odnosno ubrzati realizaciju investicija u ovaj sektor, kako bi podigli našu konkurentnost u proizvodnji hrane. S druge strane, hrvatska poljoprivreda mora težiti realizaciji kapitalnih projekata kako bi poljoprivreda i prehrambena industrija ponovo oživjela na području Sisačko-moslavačke županije, ali i njoj sličnih županija. Novi projekti koji će ostvariti dodatnu vrijednost našem sirovinskom potencijalu (žitarice, uljarice, voće i povrće) te staviti u funkciji neiskorištene resurse (zemljište i voda) i kroz povećanu cijenu rada u poljoprivredi ostvariti kvalitetnija zapošljavanja u ovom strateškom sektoru“, istaknuo je Majdak. 

Jedna od važnijih investicija u poljoprivredi na širem sisačkom području, u iznosu od 2,2 milijuna eura, je ona Proizvođačke Organizacije Posavina i Moslavina (PO-PIM) koja ima 32 člana- poljoprivredna proizvođača s područja Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije, koji obrađuju oko 3.500 hektara poljoprivrednog zemljišta. Ivica Šarec, prokurist PO-PIM-a, kaže da će se navedeni iznos, koji uključuje i dio europskog novca osiguranog preko podmjere 4.1. "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva", uložiti u gradnju skladišnog prostora. Radovi kreću uskoro, a završetak gradnje predviđene je za kraj lipnja 2025. 

Ivica Šarec, prokurist PO-PIM-a; Izvor: HGK

Sve bitnija tema za sektor poljoprivrede i proizvodnje hrane je zelena tranzicija i prilagodba novom modelu kružnog gospodarstva, o čemu se govorilo na panelu Agroekologija i zelena tranzicija. Dragica Jerkov, vlasnica tvornice organskog gnojiva od sirove ovčje vune Eko Lika GREENNovation, predstavila je Woolee brend kao primjer kako se inovativnim pristupima može značajno pridonijeti agroekologiji i zelenoj tranziciji, posebno u kontekstu sve veće globalne svijesti o potrebi za održivim i ekološki prihvatljivim rješenjima u poljoprivredi.

Dragica Jerkov, vlasnica tvornice organskog gnojiva od sirove ovčje vune Eko Lika GREENNovation; Izvor: HGK
 

„Naš inovativni pristup kružnom gospodarenju smanjuje otpad i stvara dodanu vrijednost, promovirajući održivu poljoprivredu i ekološki prihvatljive prakse. Naši proizvodi imaju znanstveno potvrđenu učinkovitost i sigurni su za okoliš i zdravlje ljudi. Proces otkupa vune od lokalnih OPG-ova osigurava visoku kvalitetu sirovine, transparentnost i podršku lokalnoj zajednici, čime Woolee postaje lider u održivom poslovanju", kazala je Jerkov. 

Cijene sirovina konstantno rastu, a dostupnost istih na tržištu je sve češće ograničena, jedan je od zaključaka panela Poremećaji na tržištu hrane (i budući izazovi). Tomislav Bosilj, direktor tvrtke stočne hrane SANO iz Popovače, kazao je kako to ne ovisi samo o ekonomskim nego i geopolitičkoj situaciji te klimatskim poremećajima u raznim dijelovima svijeta.

Tomislav Bosilj, direktor tvrtke stočne hrane SANO; Izvor: HGK
 

„Resurse koje imamo na raspolaganju moramo koristiti racionalnije, s osvrtom na povećanje efikasnosti  proizvodnje. Cilj je povećati  samodostatnost te proizvodnju  proizvoda više dodane vrijednosti, a samim time i konkurentnost na lokalnom te globalnom tržištu. Povećanje efikasnosti  proizvodnje također pridonosi  i  reduciranoj  upotrebi sirovina, a samim time i manjim opterećenjem okoliša“, naveo je Bosilj. 

Stručni skup u Sisku bio je prilika za razmjenu iskustava, znanja i primjera dobre prakse. Tihomir Babić, predsjednik HGK ŽK Sisak, kazao je kakao je daljnji razvoj poljoprivrede iznimno važan za opstanak i razvoj ruralnih područja. 

Tihomir Babić, predsjednik HGK ŽK Sisak; Izvor: HGK

„Nove investicije, modernizacija i uvođenje inovacija u procese proizvodnje i prerade hrane imat će značajnu ulogu u revitalizaciji Sisačko moslavačke županije, za stvaranje novih radnih mjesta, a time i za zadržavanje i povratak ljudi u ovaj kraj, zaključio je Babić.

Izvor: HGK